Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uspeh nije događaj, već proces

Mladi i preduzetništvo
Foto: Irena Canić
Piše: Vesna Zdravković

Na prvi pogled savršena linija i obline. Na drugi pogled obrazovana, odlučna, mlada žena koja se već sedam godina bavi pol densom (pole dance). Njeno traganje za sportom koji će joj predstavljati izazov i dugoročno joj držati pažnju prvo je preraslo u ljubav, a kasnije u posao.

- Na internetu sam naletela na pol dens. Ubrzo je jedna devojka iz Rusije otvorila studio na Vračaru i tu je sve počelo. Trening je bio veoma izazovan i naporan, a u isto vreme toliko kreativan i zabavan. I danas volim da kažem svima koji počinju sa vežbanjem svakog ponedeljka: Ako nešto može da vas motiviše da redovno trenirate i da ne doživljavate trening kao obavezu, to je šipka, priča za Srpsku ekonomiju Vanja Zdravković, licencirani trener za grupni i personalni fitnes i diplomirani kulturolog.

Pol dens je sportska disciplina koja spaja umetnost, sport, ples, akrobatiku, razvija snagu, pokretljivost, izdržljivost i koordinaciju pokreta. Prvi počeci vezuju se za Indiju u XII veku i drvenu šipku na kojoj su trenirali rvači. U isto vreme razvija se muški sport u Kini gde se izvode akrobatski elementi na dve tanje šipke. Zatim slede cirkusi, burleske i klubovi da bi devedesetih godina prošlog veka počeli treninzi u savremenoj fitnes formi u Americi, Australiji i Evropi. Od 2.000. godine akrobatsko-sportski ples na vertikalnoj šipci postaje sve popularniji.

Prvi studiji pol densa u Srbiji otvaraju se 2013., a već posle nekoliko godina taj sport postaje poznat i prihvaćen, pre svega u Beogradu.

- Brzo sam napredovala i za manje od godinu dana postala sam trener. Usavršavala sam svoje znanje u studijima širom Evrope sa preko 20 različitih trenera, među kojima su i svetski šampioni pol sporta. U oktobru 2016. prihvatam ponudu i postajem vlasnik studija gde sam počela da treniram. Nepunih godinu dana kasnije, studio je osvojio sve tri medalje u amaterskoj kategoriji, na prvom i jedinom, svetski priznatom, sportskom takmičenju pol densa u Srbiji, kaže sa ponosom sagovornica.

Prošle godine je u Beogradu održan prvi festival akrobatskih sportova u Srbiji, u čijoj organizaciji je bila i Vanja. Da radi na razvoju pol densa kod nas potvrdila je Open Day promocijom akrobatskog plesa u Sportskom centru Vračar. Ističe da je odziv premašio sva očekivanja, jer je pored naših imala i posetioce iz Kazahstana, Konga i Rusije. Kroz Vanjine ruke prošlo je nekoliko generacija pol dens trenera, a obučavala je i instruktore za prvi pol studio u Sarajevu.

I tu se negde isprečila pandemija korone.

- Tokom vanrednog stanja studio nije radio. Za to vreme rashod je bio veći od 100 hiljada dinara, iako je firma bila u stanju mirovanja, a bili smo oslobođeni i plaćanja zakupa. Prijavili smo se za državnu pomoć preduzetnicima. Iznos od tri minimalca pokrio je 75 odsto rashoda. Svakako je značilo i dobrodošlo, ali osim rashoda tokom vanrednog stanja, činjenica je da i u narednim mesecima nema uslova da se radi punim kapacitetom, rekla je Zdravkovićeva.

Njen studio je specijalizovan za rad u malim grupama, sada uz dodatne maksimalne mere opreza. Oprema za vežbanje, podovi i klupice u svlačionici brišu se stalno alkoholom i asepsolom, čega su se pridržavali i pre korone. Uveli su i nove rutine: na ulazu je neophodna dezinfekcija obuće i ruku, pranje ruku, prostor se osvežava otvaranjem prozora, isključivo su u upotrebi jednokratni ubrusi i čaše, a vežbači donose svoje peškire. Sagovornica se samo nada da neće biti novog potpunog zatvaranja.

Vanja sprema nove letnje programe za studio, kao što su paketi za mame koje želi da motiviše da se pokrenu i posvete vreme sebi ili treninzi na otvorenom. Za sada je ipak najviše fokusirana na onlajn projekte i veruje da će doći bezbednija vremena.

- Veoma optimistična procena je da ćemo od septembra da se vraćamo u normalno stanje. Spremna sam i na to da nestabilna situacija potraje do kraja godine. Neke stvari nisu u našoj moći i moramo da se prilagodimo. Sposobnost adaptacije je veoma važna u preduzetništvu, smatra Vanja i ističe da posao predstavlja izazov, bilo kad, bilo gde, bez obzira na godine i ekonomsku situaciju u državi.

Kaže da svako ko razmišlja da bude "sam svoj gazda" mora da shvati da će najmanje biti gazda.

- Preduzetništvo znači odgovornost i spremnost za akciju 24 sata, sedam dana u nedelji. Ako misliš da nisi u stanju da uživaš u tome i da se isključiš kao na dugme kada imaš slobodno vreme, da balansiraš između pritiska i zadovoljstva, onda razmisli dva puta. Najčesća greška je što ljudi nisu ni svesni u šta se upuštaju kada pokreću svoj posao.

Ako si dobro informisan o svim aspektima tvoje biznis ideje i osećaš da je preduzetništvo za tebe, ne oklevaj. Za početak nikad nije rano i nikad nije kasno, poručila je Vanja koja je posle 10 godina karijere u prodaji i marketingu, ušla u preduzetništvo i to u sasvim novu, tada još uvek nedovoljno afirmisanu industriju.

Savršen trenutak ne postoji. Uspeh nije događaj, već proces što samo potvrđuje da velike stvari nastaju iz malih koraka, zaključila je sagovornica Srpske ekonomije.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ