Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija - prijateljsko tlo za uspešne kineske investicije

Saradnja
Piše: Vladimir Đurić

Sa pokretanjem inicijative Pojas i Put 2013. godine (Inicijativa 17+1), Kina je postala jedan od najvažnijih aktera na polju međunarodnih ekonomskih odnosa. Inicijativa Pojas i put omogućila je Kini da poveća svoje prisustvo u različitim regionima sveta, uključujući i Evropu.

- Srbija je u protekloj deceniji iskoristila šansu da postane predvodnik saradnje Zapadnog Balkana sa Kinom. Jačanjem i produbljivanjem međudržavne i političke saradnje, koja je u osnovi našeg iskrenog prijateljstva, Srbija je intenzivno razvijala odnose sa Kinom i u oblasti ekonomije, kulture i bezbednosti, kaže za Srpsku ekonomiju prof. dr Slobodan Aćimović.

Kada se pomene ekonomska saradnja sa Kinom, verovatno svaki građanin Srbije pomisli na izgradnju Pupinovog mosta između Zemuna i Borče, moderne autoputeve (Koridor 11, Beograd-Zrenjanin-Novi Sad) i brzu prugu Beograd-Budimpešta, zatim na kinesko preuzimanje i investicije u Železaru Smederevo (2016.), RTB Bor (2018.), kao i na niz greenfield investicija, poput novih fabrika u Zrenjaninu (jedna od najvećih fabrika automobilskih guma na svetu), Loznici, Nišu, najavljene industrijske parkove u Borči i Smederevu, ulaganja u unapređenje domaćeg IT sektora i izgradnju digitalne infrastrukture u različitim sektorima privrede i društva...

- Naravno, industrijski projekti mogu imati uticaj na životnu sredinu, ali to takođe ostavlja prostora da kroz tehnološku saradnju sa Kinom, najvećim inovatorom upravo u tom polju, unapredimo zaštitu životne sredine ne samo njihovih nego i srpskih projekata, smatra prof. dr Aćimović sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Kina je dobro procenila, a Srbija pametno prihvatila “ruku“ intenzivne ekonomske saradnje, koja je bazirana na racionalnim ekonomskim investicionim odlukama kineske države, banaka i pojedinačnih preduzeća.

I po tom osnovu se, naglašava prof. dr Aćimović, srpska investiciona otvorenost prema kineskim ulaganja uopšte ne razlikuje od sličnog stava šire gledano evropske, posebno nemačke i niza regionalnih privreda. Luku Hamburg danas nazivaju “kineska luka“ (zbog ogromnog broja kontejnera iz Kine), kineski privrednici sve više ulažu u najmodernija nemačka i francuska preduzeća (IT, robotika), grčke i italijanske luke, grade puteve, mostove, hidro i termoelektrane u Makedoniji, Crnoj Gori, BiH i Hrvatskoj.

- Ekonomsko povezivanje Zapada sa Kinom decenijama je dominantno teklo kroz premeštanje proizvodnje zapadnih korporacija u Kinu. S vremenom globalni lanci snabdevanja izmedju Zapada i Istoka su postali neraskidivi, kineska privreda je integrisana u svetsku privredu, a svojim energičnim i dugotrajnim rastom nedavno je stasala u dominantnu izvoznu svetsku privredu.

Prema Aćimovićevim rečima, to je podizalo tehnološka i menadžerska znanja i povezanost kineskih firmi sa svetskim tržištima i tom procesu se danas ubrzano priključuje i Srbija.

Posmatrano na duži rok, u odnosu na ukupnu vrednost kineskih investicija u Srbiji još su značajnija kineska tehnološka rešenja, raspoloživost konekcija na svetskom nabavnom i prodajnom tržištu (što snižava troškove nabavke sirovina i podiže obim proizvodnje i prodaje), menadžerska rešenja (posebno kod velikih, nekadašnjih državnih srpskih kompanija), kao i kulturoška veza i razumevanje naših stručnih i vrednih radnika sa prijateljima iz Kine.

Zato, ističe sagovornik Srpske ekonomije, ne iznenađuju vrhunski rezultati HBIS Grupe (Smederevo) koja je za samo dve, tri godine postala vodeći srpski izvoznik (sa maksimalnom proizvodnjom od dva miliona tona čelika), a ni to što je RTB Bor stabilizovao poslovanje i što će nakon novih investicija od preko 700 miliona evra u proizvodnju i zaštitne filtere ostvariti još bolje poslovne rezultate uz očuvanje životne sredine, što će Shadong Linglong, proizvođač svake treće gume ugrađene u svim svetskim automobilskim kućama, proizvoditi gume u Zrenjaninu...

Srbija je geopolitički južna kapija Evrope, na raskrsnici infrastrukturnih i trgovinskih puteva, sa prijateljski raspoloženim stanovništvom i veoma je pogodna za kineske investicije. To potvrđuju dobri rezultati u novom zapošljavanju kod kineskih firmi u Srbiji (bez otpuštanja), rast prihoda, proizvodnje i izvoza kineskih firmi iz Srbije, što značajno doprinosi rastu domaćeg BDP-a. Postigli smo win-win situaciju, saradnja u kojoj dobijaju svi ekonomski akteri.

- Uz izvanredne političke odnose, koje ilustruje i pravovremena pomoć Kine srpskom zdravstvu tokom pandemije, možemo konstatovati da su mogućnosti za nove kineske investicije u Srbiji praktično neograničene, zaključio je prof. dr Aćimović.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem