Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Znanjem ka prevenciji

Istraživanje: Upotreba lekova u Srbiji
Srpska ekonomija

Proizvodi koji se najčešće nalaze u kućnim apotekama u domovima u Srbiji su oni koji se izdaju bez lekarskog recepta - tablete, kapsule, masti i gelovi za uobičajene zdravstvene probleme i bolesti. Najčešći akutni zdravstveni problemi su glavobolja, bolovi u leđima i udovima. Tu su i respiratorne infekcije. Kardiovaskularna oboljenja predstavljaju najčešće hronične zdravstvene problem.

Ovo su neki od rezultata nacionalnog istraživanja o zdravstvenom stanju i upotrebi lekova u Srbiji, koje je organizovala farmaceutska kompanija Galenika. Istraživanje je realizovano sa ciljem da se stekne uvid u situaciju nakon, odnosno zbog pandemije. Navike i potrebe građana Srbije se menjaju, a svest o značaju prevencije bolesti kao i potrebi podizanja svesti o zdravstvenim rizicima i izazovima je evidentna.

„Poslovanje farmaceutske kompanije Galenika je zasnovano na relevantnim poslovnim podacima sa tržišta. Znanje je dragoceno i upotpunjuje naše napore da pomognemo boljem zdravlju građana, kao i za širenje našeg portfolija relevantnim, visokokvalitetnim proizvodima optimizovanim za aktuelne potrebe korisnika. Rezultati ovog istraživanja nam ukazuju da je upotreba lekova u Srbiji na sličnom nivou kao i u zemljama u regionu, u kojima smo takođe sproveli istraživanje. Rezultati su korisni i ilustruju vreme u kome živimo, a ukazuju na potrebu za podizanjem svesti i aktivnu podršku prevenciji“, izjavio je Rikardo Vian Markes, generalni direktor Galenike.

Najčešći lekovi

Proizvodi koji se najčešće nalaze u kućnim apotekama u domovima u Srbiji, prema odgovorima 84% ljudi, su oni koji se izdaju bez lekarskog recepta - tablete, kapsule, masti i gelovi za uobičajene zdravstvene probleme i bolesti. Među lekovima koji se nalaze u kućnoj apoteci su najčešći analgetici (75%) i antipiretici (72%). 69% ljudi je istaklo da njihove kućne apoteke sadrže proizvode protiv bolova u grlu, kašlja ili prehlade, dok 41% ispitanika u Srbiji ističe da njihove kućne apoteke sadrže proizvode protiv alergija. Alergije su inače u globalnom porastu i smatra se da čak do 10% svetske populacije ima neki oblik alergije.

Akutni zdravstveni problemi

Najčešći akutni zdravstveni problemi su glavobolja, bolovi u leđima i udovima (84% ljudi kaže da ima nešto od navedenog barem jednom godišnje). Tu su i respiratorne infekcije: 72% ispitanika u Srbiji ima respiratorne infekcije sa ili bez povišene temperature najmanje jednom godišnje, od toga 44% do 3 puta godišnje i 28% - 4 ili više puta godišnje. Najmanje jedan put godišnje gastrointestinalne probleme ima čak 56% ljudi.

Sredstva za smirenje ima u kućnoj apoteci oko ¼ populacije, kao i lekove za lakše varenje. I jedno i drugo ukazuje na način života modernog doba koji uključuje stres i navike u ishrani koje zahtevaju podršku.

Analgetike na nedeljnom nivou koristi 21% ljudi, a još 49% barem jednom mesečno. 24% ispitanika koristi lekove protiv stresa na nedeljnom ili mesečnom nivou.

Od januara 2020. dve trećine populacije koristilo je antibiotike. U proseku, ljudi su uzimali 2,8 pakovanja antibiotika od početka pandemije.

Hronična zdravstvena stanja i lekovi

Oko 2/5 (41%) ljudi navodi da ima hronično stanje koje se leči lekovima. Alergije su uobičajene, kao i metabolička/endokrina stanja i bolovi.

Ukupno kardiovaskularna oboljenja predstavljaju najčešće hronične zdravstvene probleme (21% svih ispitanika, što znači da svaka peta odrasla osoba ima neko kardiovaskularno oboljenje za koje ima prepisanu terapiju). Slede alergije (8.2%), dijabetes (8%), bolovi u leđima (7%), kao i reumatološke tegobe (6%). A hronične tegobe izazvane stresom i mentalnim problemima je prijavilo 4% ljudi.

Može se pretpostaviti da je procenat populacije koja boluje od neuropsihijatriskih, mentalnih i neuroloških problema i veći, na osnovu stvarne potrošnje ovih lekova na tržištu. Međutim ovi zdravstveni problem i dalje predstavljaju stigmu našeg društva.

Među ispitanicima koji koriste kontinuirane terapije, značajno se pominju i problemi sa štitnom žlezdom i plućima (po 5%).

U proseku, građani Srbije sa hroničnim oboljenjima koriste 3,5 različita leka za lečenje.

Podrška

Oko 2/3 trećine građana Srbije konzumira proizvode za koje smatraju da su korisni za njihov imunitet. Jačanje imuniteta je koncept koji je sve prisutniji. Važno je istaći da raste svest o prednostima fizičke aktivnosti. Redovne šetnje ili rekreacija imaju značajne pristalice, čak 60%, ali uvek ima prostora za napredak.

Od dodataka za jačanje imuniteta preferiraju se vitamini i minerali. Ispitanici najčešće uzimaju vitamine i minerale sezonski, ili kada žele da se zaštite, a najčešće su to do tri proizvoda. Pre svega saveti lekara, a takođe i farmaceuta je ono što ljude najčešće vodi u odlukama o proizvodima.

¾ ispitanika ističe da veoma ceni savete farmaceuta pri kupovini farmaceutskih proizvoda. 50% ljudi se uvek obraća lekaru za savet kada ima zdravstvenih problema, dok 38% odlazi kod lekara samo zbog većih tegoba, dok se inače oslanja na savet farmaceuta. Otprilike polovina ljudi istražuje svoje simptome na internetu.

Prikupljanje podataka za potrebe istraživanja za Galeniku, sprovela je agencija za istraživanje tržišta ,,IPSOS’’ u periodu septembar - oktobar 2022. godine, širom Srbije, u urbanim i ostalim sredinama, među populacijom od 18 do 70 godina, muškarcima i ženama.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem