Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Podrška porodici je podrška deci

Briga o najmlađima
Foto: SOS Dečija sela
Srpska ekonomija

Od ukupnog broja dece u Srbiji, koje je prema podacima iz 2020. godine bio skoro 1.2 miliona, čak 25,8% se nalazi na evidenciji Centara za socijalni rad. Ovako visok procenat zastupljenosti dece u sistemu socijalne zaštite ukazuje da su deca najranjivija kategorija stanovnika u Srbiji. Broj dece koja su izmeštena iz svojih porodica u 2020. godini, na teritoriji Srbije, bio je 814, a glavni razlozi su neadekvatno roditeljsko staranje i nasilje nad decom, zbog čega je izmešteno čak 67% od ukupnog broja dece. Navedeni podaci upozoravaju, ali i pozivaju na neophodnost preventivnih usluga u radu sa porodicom.

Međunarodna organizacija SOS Dečija sela, koja je osnovana 23. juna pre 73 godine, i okuplja nacionalne organizacije u više od 130 zemalja i teritorija sveta, među kojma je i Srbija, u centar svih svojih aktivnosti stavlja dete, a sve sa željom da se ono osnaži, izađe iz „začaranog kruga“ i napreduje u budućnosti. Na tom putu od presudne važnosti je porodica. Samo uz adekvatnu podršku svim članovima porodice može se očekivati napredak. Zato je jedan od našin ključnih programa „Program jačanja porodica“ kroz koji se pruža podrška porodici koja prolazi kroz teškoće, kako ne bi došlo do izdvajanja dece.

U proteklih devet godina, kroz Centre za podršku porodici u Nišu, Gadžinom Hanu, Beogradu, Kraljevu, Čačku Trsteniku i Vrnjačkoj Banji, stručnu savetodavnu, psiho-socijalnu, edukativnu i materijalnu pomoć organizacije SOS Dečija sela Srbija dobilo je više od 1600 porodica, u kojima je preko 3700 dece i 2700 odraslih.

- Kroz različite programe nastojimo da stignemo do onih kojima je podrška neophodna, a sve aktivnosti usmerene su na decu i mlade u riziku i socijalno-ugrožene porodice. Svakodnevno se trudimo da im pružimo pomoć prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Krajnji cilj našeg rada jeste da deca dobiju bezbedne uslove za odrastanje i razvoj, i da porodice ostanu na okupu, kada god je to moguće. Naročito smo ponosni jer gotovo da nema izdvajanja dece iz porodica koje pomažemo, a imali smo i povratak dece sa alternativne brige u svoje biološke porodice, koje su obezbedile bolje uslove i roditeljske kompetencije. Takođe, jer smo uspeli da gotovo udvostručimo broj porodica i dece koje pomažemo u odnosu na prošlu godinu - kaže Vesna Mraković, nacionalna direktorka organizacije SOS Dečija sela Srbija.

Značajan doprinos osnaživanju dece, mladih i porodica može dati i lokalna zajednica. Na ovaj način osigurava se izlazak iz tzv. „generacijskog začaranog kruga“ disfunkcionalnih pojedinaca i porodica. Bez podrške prijatelja, komšija i institucija uključenih u brigu i rad sa decom i porodicom, napredak i samostalnost porodica ide daleko teže i zahteva duži vremenski period.

- Za kontinuitet naših programa u značajnoj meri zaslužni su građani i kompanije iz cele zemlje koji su prepoznali važnost ovog vida podrške. Pored finansijske podrške, lokalna zajednica je pokazala želju i za drugim vidom pomoći kroz mentorstva, radne prakse, volonterski rad ili realizaciju zajedničkih projekata. Na ovaj način, ne samo da se menjaju životi dece, mladih i porodica sa kojima danas radimo, nego se obezbeđuje i bolja budućnost za generacije koje dolaze i za zajednicu - ističe Vesna Mraković.

SOS Dečija sela Srbija započela su svoje aktivnosti još 2004. godine. Pored Centara za podršku porodici u Beogradu, Nišu i Kraljevu, podršku deci i mladima realizuju i kroz Centar „Jaki mladi“ u Beogradu.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ