Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zeleni vodonik neophodan za energetsku budućnost Srbije

Beograd
Srpska ekonomija

Povodom uspešne izrade Nacrta Vodonične strategije Republike Srbije, na Mašinskom fakultetu je organizovana Konferencija na kojoj je predstavljen dokument, kao i pravci daljeg delovanja u ovoj perspektivnoj energetskoj oblasti. Da bi uhvatila korak sa najrazvijenijim zemljama sveta, Srbija bi trebalo da što pre mobiliše odgovarajuće nacionalne resurse, naučnu zajednicu, obrazovni sistem i industriju, i usmeri ih na razvoj i primenu vodoničnih tehnologija.

Na inicijativu H2E tima, uz podršku Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu (MFBU), potpisao je ugovor sa Privrednom komorom Srbije za izradu projekta Nacrta Vodonične strategije Republike Srbije. Pošto je navedeni projekat uspešno realizovan, Odbor za upravljanje projektom (izvorno H2E tim) pripremio je predlog daljih aktivnosti za pripremu zakonske regulative i uslova za realizaciju Vodonične strategije u budućnosti (sa Akcionim planom i programom mera). Tim povodom, u prostorijama Mašinskog fakulteta održana je konferencija na kojoj je stručnoj i široj javnosti predstavljen Nacrt Vodonične strategije i Memorandum o Vodoničnoj tranziciji Republike Srbije.

Kako se moglo čuti na ovom skupu, vodeće svetske ekonomije i tehnološki lideri su već uveliko započeli proces tzv. vodonične tranzicije, piše u izveštaju koji je našoj redakciji stigao iz energijabalkana.net. U tom kontekstu, izrada i usvajanje Vodonične strategije Republike Srbije predstavlja odgovor akademske i privredne zajednice Republike Srbije na ovaj novi globalni izazov. Da bi uhvatila korak sa najrazvijenijim zemljama sveta, Srbija bi trebalo da što pre mobiliše odgovarajuće nacionalne resurse, naučnu zajednicu, obrazovni sistem i industriju i usmeri ih na razvoj i primenu vodoničnih tehnologija.

Dokument nije konačan

Prof. dr Vladimir Popović, dekan Mašinskog fakulteta i član Odbora za upravljanje projektom izrade Nacrta Vodonične strategije RS, naglasio je izuzetan značaj za Mašinski fakultet zbog učestvovanja u izradi ovog projekta. Kako je rekao, nije uobičajeno da fakultet vodi izradu bilo kakvog dokumenta koji se zove strategija.

„Na fakultetu se oformila grupa entuzijasta, nazvana H2E tim. Na osnovu nekoliko održanih sastanaka i panela, uz pomoć Privredne komore i podršku Ministarstva za energetiku, izrodio se Nacrt vodonične strategije. Međutim, nijedan dokument ovakve vrste nije idealan. Zato ni ovaj dokument nije konačan. Ovo je prva faza. Predstoji nam sledeća faza, za koju moramo da definišemo konkretne projekte, koji će se raditi u domenu primene vodonika, ne samo kao energenta, već i o njegovom skladištenju, transportu i upotrebi. Ali, mi moramo i da školujemo ljude, koji imaju bilo kakve veze sa vodonikom, jer takva edukacija, za sada, ne postoji ni na jednom fakultetu. A to su sve važna pitanja za našu energetsku budućnost”, rekao je, između ostalog, prof. dr Popović.

Podsećajući na to da su se okolnosti u energetskom sektoru drastično promenile (u odnosu na vreme kada je započeo rad na ovom dokumentu), dekan Mašunskog fakulteta je istakao poseban značaj što su pri radu na ovom projekta integrisana nauka i struka. Uz to, dokument je nastao kao proizvod uspešne saradnje nekoliko fakulteta i Instituta za nuklearne nauke Vinča.

Dr Popović je podsetio da u Srbiji još ne postoje pravi zakonski uslovi za ovu oblast. Zbog toga je ovaj projekat nazvan Nacrt Vodonične strategije.

„U saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike i Vladom Republike Srbije videćemo kako ćemo da sprovedemo realizaciju do kraja – da li kao separat velike strategije energetike, ili će ova oblast biti posebno uređena”, poručio je dr Popović.

Kao krajnji korisnik Nacrta vodonične strategije RS, Ministarstvo rudarstva i energetike ima ključnu ulogu u realizaciji energetske, odnosno, vodonične tranzicije.

Nacrt strategije potvrdio opredeljenje Srbije

Mr Zoran Ilić, pomoćnik u Ministarstvu rudarstva i energetike potvrdio je da izrada Nacrta Vodonične strategije predstavlja potvrdu opredeljenja Srbije da ide u tom smeru. A na koji način, kojim tempom, pitanja su na koja se dobijaju odgovori, ne samo iz sektora energetike, već i od čitave privrede. Takođe, kako je rekao Ilić, s obzirom na važnost ovog dokumenta u strateškom energetskom razvoju Republike, svakako će se naći i odgovarajući zakonski okvir za njega.

„Energetska tranzicija je neminovna. Predstavlja našu međunardonu obavezu - zeleni put - koji podrazumeva smanjenje emisija ugljen dioksida. Dakle, nova energetska tranzicija treba da nam donese čiste tehnologije“, rekao je Ilić.

„Vodonik i vodonička strategija predstavljaju deo razvoja obnovljivih izvora energije, a to je naša energetska sigurnost i budućnost. Proizvodnja vodonika je izuzetno zahtevna, priroda tog energenta je veoma složena. Ali, to je naše opredeljenje”, rekao je Ilić.

Kompleksna i sveobuhvatna promena

Kako se moglo čuti u izlaganjima učesnika izrade ovog Nacrta, vodonična tranzicija je kompleksna i sveobuhvatna promena. Zato mora da ima ozbiljan reformski karakter. Reforme se odnose na promene u nauci i obrazovanju, posebno u domenu finansiranja naučno-istraživačke delatnosti, ulozi državnog aparata - zakonodavnim i institucionalnim reformama, kao i u tranziciji energetskih i industrijskih procesa, ekonomiji i socijalnim programima.

Autori nacrta strategije su složni da to nije običan strateški document. Reč je, kako kažu, o dugoročnom promišljanju o načinu i modalitetima kako da se Srbija uključi u nastupajuće promene u energetici i privredi. U svetu se u punom zamahu realizuje proces globalne tranzicije, odnosno, uveliko se ostvaruje proces supstitucije ugljovodoničkih goriva CO2 neutralnim obnovljivim izvorima energije. S obzirom da će dostizanje potpune dekarbonizacije neminovno zahtevati masovno korišćenje vodonika kao nosioca energije, Srbija mora da bude spremna da uđe u ovaj globalni tranzicioni proces. Stoga Vodonična strategija ima zadatak da jasno definiše ciljeve do 2030. godine, uz sagledavanje razvoja do 2050. godine, kada Evropska unija planira da Evropa postane potpuno dekarbonizovana, odnosno, da dostigne ambiciozan cilj nulte emisije CO2.

Kada je reč o svetskim iskustvima u vodoničnoj tranziciji, Amerika, Australija, Nemačka i Japan prednjače. Ove zemlje su visokotehnološke sile i već imaju usvojene vodonične strategije. Takođe, i mnoge druge zemlje su shvatile da je ovo put za rešavanje dela energetskih problema. Drugo rešenje koje se prepoznaje jeste nanotehnologija. A koliko će ono biti usvojeno, videće se u narednim godinama, s obzirom da se energetska situacija iz dana u dan menja i zahteva brza rešenja i konkurentnije tehnologije.

Akcenat na zelenom vodoniku

„Vreme jeftinih energenata je daleko iza nas. U ovoj strategiji akcenat je stavljen na vodonik dobijen iz obnovljivih izvora energije, kolokvijalno nazvan „zeleni vodonik” On je nosilac energije u ovom slučaju. To otvara mnoštvo drugih pitanja o kojima nauka, struka i inovaciona privreda treba da daju rešenja. Mi danas nemamo stručnjake za vodoničnu tehnologiju, što je neophodno, imajući u vidu probleme koji se javljaju u proizvodnji, transportu, skladištenju i korišćenju vodonika. Takođe, država mora detaljnije da prepozna interese, pre svega, privrede, naučne zajednice i da u toku pregovora sa međunarodnom zajednicom pitanja koja su u našem interesu istakne u prvi plan i nadje prava rešenja”, rekao je prof. dr Radivoje Mitrović, predsednik Odbora za upravljanje Projektom izrade Nacrta Vodonične strategije RS.

Strategija vodonika predstavlja put za integraciju evropskog energetskog sistema, u skladu sa Strategijom EU.

„Evropska komisija procenjuje da tržište vodonika može stvoriti hiljade novih radnih mesta, kao i da bi se mogle eliminisati sve emisije osim onih iz inudstrije i saobraćaja. Pred nama je energetska, ekonomska, sociološka i socijalna tranzicija, na putu u ekonomski razvijenije i naprednije društvo”, rekao je prof. Mitrović.

Put do početka realizacije

Miljan Vuksanović, dipl. el. inženjer, član Odbora za upravljanje projektom izrade Nacrta Vodonične strategije RS, osvrnuo se na načela strategije: reformske kapacitete, načelo multisektorskog pristupa i načelo međunarodne saradnje. Istovremeno, kako je rečeno, vodonična strategija je koncipirana i tako da budući razvoj Srbije u ovoj oblasti bude zasnovan, pre svega, na sopstvenim prirodnim i humanim resursima.

Vuksanović je naglasio da je reč o veoma zahtevnim projektima, po pitanju vremena i ulaganja. Zbog toga se podrazumeva zajednički rad na njima. Suštinsko pitanje kako je rekao, glasi: Kako doći do početka realizacije?

„Strategija postaje najvažniji dokument u međunardonoj dokumentaciji i predstavlja energetski stav države. Uvođenje vodonika u energetski miks menja, ne samo energetiku, već i druge oblasti. I, zato je uloga države veoma važna”, rekao je Vuksanović.

Velike promene u energetici i privredi

Svi govornici su se složili da energetski sektor Srbije, a pre svega elektroenergetika, mora da prođe kroz temeljnu transformaciju. Tehnologije koje u sebi sadrže elemente vodonične tranzicije uneće velike promene u dva značajna domena: potpuno novi način funkcionisanja elektroenergetskog sistema i nove obrazovne programe, koji će obezbediti visokokvalifikovane stručnjake koji mogu da odgovore zahtevima vodonične tranzicije. Država mora što pre da zauzme stav o tome i opredeli inicijalna sredstva za investiranje u nekoliko ključnih oblasti – nauku, obrazovanje i privredu. Međunarodna saradnja i specifičnost razvoja vodonične tehnologije u Srbiji se odnosi na postepenu i punu integraciju Srbije u procese vodonične tranzicije. Ovo podrazumeva članstvo u alijansama namenjenim razvoju i promociji vodonične tehnologije, zajedničkim istraživanjima, učestvovanju u regionalnim i interregionalnim projektima i programima, uključivanje u međunarodne komercijalne programe, standardizaciju i ostale povezane aktivnosti.

Suština okupljanja oko koncepta strategije je da se spremno dočeka šire korišćenje vodonika, navodi se u izveštaju sa Konferencije. U ovim procesima Srbija treba da prilagodi svoj razvoj - da odabere koje i kakve resurse će ubrzano razvijati, kako bi u datim okolnostima pravazišla barijere u napretku i tražila rešenja u skladu sa svojim ekonomskim interesima i mogućnostima.

Osnovni cilj je, kako je rečeno, da se Srbija svojim naučnim, obrazovnim, privrednim i resursnim potencijalima što pre uključi u savremene tokove energetske i vodonične tranzicije, te da bude prepoznata kao aktivni učesnik u borbi protiv klimatskih promena i procesu dekarbonizacije.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ