Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Za opremu i edukaciju 4,2 miliona evra

Regionalni čelendž fond
Srpska ekonomija

Najsavremenijim mašinama biće opremljeni trening centri za đake i studente koji se školuju po dualnom modelu obrazovanja, a deo su 11 konzorcijuma iz Srbije koje čine obrazovne institucije i kompanije izabrane na javnom pozivu Regionalnog čelendž fonda. U narednom četvorogodišnjem periodu Fond će obezbediti 4,2 miliona evra za nabavku opreme i infrastrukturne radove ali i finansiranje obuka kadrova.

Na prvi javni poziv Regionalnog čelendž fonda prijavilo se čak 205 konzorcijuma u kojima je učestvovalo više od 600 kompanija iz celog regiona. Od 37 izabranih konzorcijuma koje će Fond podržati, uključeno je 175 kompanija iz svih sektora, od proizvodnih do uslužnih, i svih industrija, od dominantne mašinske i metalske do ugostiteljstva i IT, dok 45 kompanija učestvuje u 11 izabranih konzorcijama iz Srbije, objavila je Privredna komora Srbije.

Ovi trening centri poslužiće i za obuku nastavnika iz institucija za stručno obrazovanje i obuku trenera i koordinatora za dualno obrazovanje iz kompanija.

U okviru konzorcijuma čiji je nosilac Tehnička škola sa sedištem u Obrenovcu, članovi su i Javno komunalno preduzeće "Toplovod" Obrenovac, kompanija "Stelit 90" iz Velikog Polja i Fabrika kartona "Umka". Tehnička škola odlučila se za projekat rekonstrukcije i opremanja školske zavarivačke savremenom opremom za sve tipove zavarivanja.

„Na ovaj način omogućićemo da učenici sa nastavnikom praktične nastave i instruktorom iz preduzeća na savremenoj opremi razviju stručne kompetencije za sve tipove zavarivanja“, kaže za "Preduzetnik" Rajka Babić, direktorka Tehničke škole iz Obrenovca.     

JKP „Toplovod“ Obrenovac u saradnji sa Tehničkom školom ušao je u sistem dualnog obrazovanja kako bi pružili podršku školi, a pre svega učenicima zanimanja bravar - zavarivač, za kojima imaju stalnu potrebu. 

„Želimo da motivišemo učenike kako bi na praktičnoj nastavi bili što više aktivni i posvećeni. Najistaknutiji učenik na kraju školske godine dobija mogućnost da o trošku Toplovoda polaže za atest za određenu tehnologiju zavarivanja“, kažu u obrenovačkom JKP.

Fabrika kartona Umka je odlučila da učestvuje u Programu jer već nekoliko godina unazad imaju redovne učenike na praksi.

„Naše iskustvo sa učenicima u ovom programu je jako pozitivno. Učenici u radnom okruženju mogu efikasnije da savladaju tehnička znanja i određene veštine, poput timskog rada, predviđanja i rešavanja problema...“, navodi Jelena Aleksić iz „Umke“ i dodaje da učenici svakog meseca dobijaju naknadu što je dodatna motivacija za njihovo redovno prisustvo na nastavi.Uključivanjem mladih u rad kompanija, ulaže se u budućnost, ističu u kompaniji „Stelit 90“. „Kompanija je više godina otvorena za učenike koji žele da uče i usavršavaju svoja znanja. Uključivanjem učenika na dualnom obrazovanju može da se formira kadar, oblikovan baš prema potrebama firme“, ukazuje Jelena Jevtić, zamenik direktora u firmi „Stelt 90“.

Kroz praktičnu nastavu Saša Janić, učenik III7 odeljenja Tehničke škole iz Obrenovca, školuje se za bravara-zavarivača i savladava zanat koji mu u ruke prenose stariji majstori.

"U firmi Stelit 90 sam na praksi godinu dana. Učenje kroz rad mi odgovara jer praktično radim ono o čemu učim u školi. Raduje me jer ću i ja jednog dana raditi kao i majstori koji me trenutno uvode u posao“, priča Saša koji svakog meseca za svoj rad dobija i novčanu nadoknadu.

Projekat Regionalni čelendž fond se realizuje u svih šest ekonomija  regiona, finansira ga Nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, preko Nemačke razvojne banke, a glavni partner implementacije je Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana (KIFZB6).

 

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ