Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Politika, oružje i ustanici

Kroz istoriju
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Konak kneza Miloša ponovo je otvoren i to novom stalnom izložbom koja je podeljena na istorijski i etnološki deo. Srbija, njeni vladari i život Srba u XIX veku dostupni su javnosti, a od kraja avgusta i početka septembra ukoliko bude povoljna epidemiološka situacija posetioce očekuju predavanja i koncerti.

Trgovac, vojvoda, vožd i knez – sve u liku jednog čoveka za kojeg se vezuju mnoge zanimljive priče I anegdote. Miloš Obrenović ostavio je iza sebe i značajna zdanja poput konaka u Topčideru. Iskoristili smo ove tropske dane i posetili konak kneza Miloša sa namerom da Vam predstavimo novu stalnu izložbu. Taj istorijsko-kulturno spomenik zbog rekonstrukcije i korone bio je zatvoren do juna ove godine kada otvara vrata građevine stare skoro dva veka. Naš vodič je kustos Istorijskog muzeja Srbije Boris Marković.

Izložba je podeljena na istorijski i etnološki deo. Postavka u prizemlju 190 godina starog konaka posvećena je Prvom srpskom ustanku, kao i životu srpskog naroda u XIX veku. Drugi deo stalne postavke koja se nalazi na spratu konaka predstavlja političku istoriju Srbije XIX veka. Sagovornik kaže da je nova postavka u celosti posvećena političkoj istoriji prema ideji njenog autora istoričara Vladimira Merenika. Pomagale su mu Katarina Mitrović, istoričarka umetnosti i etnološkinja Dragana Vidović.

Vožd Karađorđe i znameniti ustanici

- U donjem holu vidimo naoružanje iz Prvog srpskog ustanka. Postavljeni su brojni originalni predmeti koji su pripadali voždu Karađorđu, knezu Milošu i njegovim naslednicima, kao i primerci naoružanja znamenitih ustanka – hajduk Veljka, Tanaska Rajića, Pop Luke Lazarevića, Petra Dobrnjca i drugih. Imamo i jednu prostoriju koju je radila Dragana Vidović, etnološkinja posvećenu životu Srba u Osmanskom carstvu. Onda prelazimo na Kočinu krajinu, pa posetioce čeka Orašački zbor, bitke Mišarska, Deligradska i tako stižemo do propasti ustaničke Srbije 1813. godine.

Na spratu konaka kreće se od Drugog srpskog ustanka i u prvom planu su platna “Takovski ustanak”, jedne od najvrednijih slika Paje Jovanovića i Đure Jakšića. Istorijska priča zatim teče dalje i obuhvata čitav XIX vek da bi na kraju stigli do 1903. godine i Majskog prevrata.

Autentična dekoracija

U Miloševo vreme, pripoveda nam kustos, donji deo konaka odnosno dvora bio je namenjen pomoćnom osoblju, dok bi na gornjem spratu boravio knez. Najviše je koristio divanhanu koja je autentično dekorisana, znači da je iz vremena gradnje konaka 1831. godine, a služila je za prijem gostiju i vođenje razgovora uz kafu.

Autentična je i Šarena soba u kojoj se mogu videti, između ostalog Miloševa kapa za spavanje i lula. Interesantna je kaljeva peć koja je iz vremena kada knez Miloš nije bio na vlasti odnosno kada je konak koristio knez Aleksandar Karađorđević. Najverovatnije je da je ta peć iz četrdesetih, pedesetih godina XIX veka. Pored Šarene sobe, u kojoj je inače 1860. godine i preminuo knez Miloš nalazi se njegova Molitvena soba odnosno Bogomolja.

U najavi predavanja, koncerti, predstava

Što se tiče posetilaca ima ih, ali ne u onoj meri koliko se očekuje krajem avgusta i početkom sepembra kada bi trebalo da bude i veći broj gostiju u Beogradu. Nadamo se da korona neće ponovo zatvoriti vrata konaka i Istorijskog muzeja Srbije, jer su u planu raznovrsne aktivnosti.

Boris Marković otkriva za “Srpsku ekonomiju” da će u konaku biti organizovana predanja o srpskom XIX veku kojima će prethoditi određena stručna vođenja kroz izložbu.

Teme predavanja biće različite od graditeljske delatnosti kneza Miloša, umetnosti do privatnog života i ambicija ljudi iz Miloševog vremena. I još neke manje poznate istorijske činjenice izložene na jedan zanimljiv način.

Trebalo bi da bude obnovljen i muzičko-scenski igrokaz “Što se bore misli moje” autorke Zlate Tipold, u planu su i koncerti, najavljuje naš sagovornik.

preporučujemo da izdvojite vreme i provedete ga u hladu platana. Možete i da sačekate kraj leta i početak jeseni i da se sa kustosom Borisom Markovićem upustite se u avanturu kroz istoriju.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ