Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Teži kućni poslovi rezervisani za žene

IKEA istraživanje o podeli kućnih poslova tokom pandemije
Foto: IKEA
Srpska ekonomija

U sklopu kampanje „Ravnopravnost je bolja za sve“, kojom IKEA obeležava Međunarodni dan žena, agencija Ipsos sprovela je istraživanje o uticaju pandemije i rada od kuće na podelu kućnih obaveza. Rezultati istraživanja su pokazali da je 1/2 građana tokom pandemije iskusila rad od kuće, ali se kod 70 odsto parova situacija oko podele kućnih obaveza nije promenila.

Tako teže kućne poslove, kao što su pranje podova, kupatila, peglanje i dalje isključivo ili češće u odnosu na partnere rade žene. Na primer, 84 % žena i svega 5 % muškaraca tvrdi da pegla isključivo ili češće u odnosu na partnera/ku. Neravnopravnost raste sa starosnom dobi žena, pa tako mlađe žene kuvaju i peglaju manje u odnosu na starije.

Više od polovine muškaraca i tek 7 odsto žena tvrdi da njihov/a partner/ka radi više kod kuće jer je u tome veštija/i, a jedini kućni posao u kojem ravnopravno učestvuju žene i muškarci jeste kupovina namirnica.

S druge strane, istraživanje je pokazalo da muškarci isključivo ili češće od svojih partnerki menjaju sijalice, obavljaju sitne popravke kod kuće, kontaktiraju servisera ili, pak, iznose smeće. Tako, na primer, 9 od 10 muškaraca i svega 1 od 10 žena tvrdi da menja sijalice češće ili isključivo u odnosu na partnera/partnerku. Pri tom mlađi muškarci češće kuvaju i čiste od starijih.

„Kompaniji IKEA ravnopravnost je osnovno ljudsko pravo, a u Srbiji, četiri godine zaredom, želimo doprineti većoj rodnoj ravnopravnosti na radnom mestu, kod kuće i u društvu. Ove se godine bavimo podelom kućnih obveza usled pandemije i više vremena koje provodimo kod kuće. Naime, pokazuje se kako upravo zbog neravnopravnosti kod kuće - odnosno zbog više obaveza koje žene kod kuće obavljaju - one nemaju jednaku priliku za napredak u karijeri. Istraživanjem koje smo sproveli u Srbiji želimo skrenuti pažnju na ovaj društveni problem, ali i podstaknuti raspravu o ravnopravnosti kod kuće“, istakao je Strahinja Urošević, direktor tržišta IKEA Srbija.

Kako bi podstakla raspravu o ravnopravnosti, IKEA je u saradnji sa eksperkinjom za međuljudske odnose, Jennie Miller, osmislila društvenu igricu „Fifty Fifty“ koja je dostupna na Instagram profilu kompanije IKEA Srbija. Igrica se igra u paru, nema pobednika i poraženih, a cilj je skrenuti pažnju na neretko zanemarenu - neravnopravnost kod kuće pri podeli kućnih poslova.

IKEA stvara i ravnopravno radno okruženje uvođenjem programa za zaposlene, poput mesec dana plaćenog odsustva za tate koji mogu provesti sa svojom bebom čim se njihove partnerke vrate na posao ili Meseca prilagođavanja za roditelje koji mamama i tatama, nakon što se s odsustva vrate na posao, omogućava mesec dana rada na pola radnog vremena, a plaćeni su kao da rade puno radno vreme.

 

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ