Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Voda, brašno i prstohvat italijanske čarolije u Srbiji

Ukusno, a prirodno i zdravo
Piše: Jelena Filipović

Protekla godina je bila izazovna u svakom smislu. Globalna pandemija je u više navrata zaustavljala i promenila svakodnevni način života. Na udaru promena našle su se sve države i sve privredne oblasti, a restorani, kafići, hoteli i mnoge uslužne delatnosti još dugo će se oporavljati. Međutim, vera u proizvod koji se nudi bila je presudna da Italijan Marčelo Mangano (Marcello Mangano) u jeku pandemije u Beogradu osnuje kompaniju i započne biznis, nudeći pinsu - proizvod koji doživljava planetarni bum.

-Možda je ipak vera u proizvod koji se nudi bila presudna, proizvod koji ima i koji daje nove mogućnosti u načinu rada i funkcionisanju ugostiteljske delatnosti. Proizvod je rađen po italijanskoj recepturi, tradiciji i sastojcima. Pinsa bi mogla ukratko da se opiše kao voda, brašno i prstohvat italijanske čarolije - rekao je za Srpsku ekonomiju Mangano.

Nije želeo, kako ističe, da samo predstavi Pinsu u Srbiji, već i da se ona tu i proizvodi i da kao srpski proizvod vrhunskog kvaliteta ima mogućnost i da se izvozi.

-To je za Srbiju u ekonomskom i proizvodnom smislu vrlo značajno jer po kvalitetu stoji rame uz rame sa pinsama koje se proizvode u Italiji i konkurentna je, ne samo po tome, već i po ceni proizvodnje, što je danas vrlo značajno jer se posledice pandemije virusa Kovid 19 osećaju svuda u svetu - smatra naš sagovornik.

Pinsa je kao proizvod sada aktuelnija nego ikada ne samo zato što je zdrava, lako svarljiva već i zato što, ako koristite unapred pripremljeno i vakumirano testo možete da ga čuvate u frižideru i do dva meseca, a za pripremu je potrebno pet minuta i nije potrebno, tvrdi Mangano, da budete pinsa ili pica majstor.

-To je vrlo značajno za ugostiteljske objekte koji su u najvećoj meri osetili posledice pandemije i bili prinuđeni da svoje troškove svedu na minimum, jer za pripremu i prodaju pinse nisu potrebna nikakva velika ulaganja. Ali, pinse nisu ekskluzivno napravljene za restorane već i za pripremu kod kuće, tako da svako u svom domu može da ima sjajno pripremljen obrok kao da je izašao u restoran ili piceriju.

Direktorka kompanije Jelena Vraneš rekla je da će uskoro započeti i proizvodnja pinsa hleba, nalik srpskim lepinjama, od istog brašna koje koriste za pinsu, sa istim periodom fermentacije i procentom vode. On će se, kao i pinsa, vakumirati u MAP, tako da je rok trajanja u frižideru do dva meseca.

-To je veoma značajno jer smo uspeli da "produžimo život" hlebu i tako kažemo zbogom bajatom, sutradan nejestivom hlebu. Za pet minuta uvek možete da imate svež, hrskav i mekan hleb, u svako doba dana - rekla je Jelena Vraneš.

Pinsa je, kako nam je objasnila, italijanski specijalitet od ručno izrađenog testa. Ime pinsa potiče od latinske reči "pinsere" što znači gurati, istezati, ručno raširiti testo. Ima hrskavu teksturu spolja, a izuzetno mekanu i sjajnu iznutra. Pravi se od mešavine brašna, uključujući pirinač i soju koji imaju visok sadržaj proteina i nizak glikemijski indeks. Upotreba prirodnog kvasca (lievito madre) i dug period fermentacije čine pinsu drugačijom od ostalog testa. Iako je slična, pinsa nije pica.

-U testu koristimo manje brašna i tako znatno smanjujemo količinu ugljenih hidrata, kalorija i masti prisutnih u konačnom proizvodu, što našu pinsu čini niskokaloričnom - rekla je Jelena Vraneš i dodala da su najvažnije karakteristike pinse visoka svarljivost, lakoća i ravnoteža između hrskave kore i mekog testa.

-Zato je pinsa odličan, ukusan izbor za one koji žele da jedu prirodnu i zdravu hranu - zaključila je Jelena Vraneš.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ