Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Promovisanje i zaštita prava dece su moralna obaveza

Beograd
Foto: SOS Dečija sela Srbija
Srpska ekonomija

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 20. novembra 1959. godine „Dekleraciju o pravima deteta“, a trideset godina kasnije i „Konvenciju o pravima deteta“. Upravo zato današnji dan se u celom svetu obeležava kao „Međunarodni dan Dečijih prava“. „Konvencijom o pravima deteta“ najmlađim stanovinicima zemaljske kugle zagarantovano je pravo na život u porodici, zdravstvenu zaštitu, kvalitetno obrazovanje, igru i odmor, kao i učešće u donošenju odluka o sopstvenom životu.

„Međunarodni dan deteta“ idealna je prilika da se osvrnemo na aktuelnu situaciju u sistemu alternativnog staranja Republike Srbije. Na kraju 2019. godine u porodičnom i domskom smeštaju bilo je 5.997. dece i mladih bez roditeljskog staranja. Kao najčešći razlog, navodi se neadekvatno roditeljsko staranje (i to u čak 59,6% slučajeva). Podaci takođe ukazuju na kontinuiran rast broja dece u sistemu socijalne zaštite u proteklih pet godina, dok se, u istom periodu, u opštoj populaciji broj dece u Srbiji smanjio. Posebno se ističe značajan porast broja najmlađe dece, uzrasta od 0 do 2 godine, na alternativnom staranju, objavio je SOS Dečija sela Srbije.

Podaci svetskih istraživanja ukazuju na to da su deca i mladi u alternativnoj brizi, zbog teških životnih iskustava kojima su bili izloženi tokom detinjstva, veoma ranjivi. Čak 75% dece u alternativnoj brizi doživelo je traumu pre ulaska u sistem alternativne brige, 50% ove dece svakodnevno je bilo izloženo nasilju u svojim biološkim porodicama, dok je 62% dece u alternativnoj brizi, zbog fizičkog, emocionalnog ili seksualnog zlostavljanja, zanemarivanja, iskorišćavanja ili usled bilo koje kombinacije ovih razloga.

SOS Dečija sela Srbija se, kroz sve svoje aktivnosti, zalažu i zagovaraju poštovanje i punu primenu dečijih prava zagarantovanih Konvencijom UN o pravima deteta, koja je integrisana u sve naše zakone.

„Organizacija SOS Dečija sela Srbija je, kroz svoj programski rad, već više od 15 godina posvećena implementaciji načela iz Konvencije UN o pravima deteta. Kao jedno od osnovnih prava u Konvenciji se navodi pravo deteta na život u porodičnom okruženju, što obezbeđujemo kroz program SOS Dečijeg sela u Kraljevu – mreže specifičnih hraniteljskih porodica koje pružaju alternativnu brigu deci bez roditeljskog staranja.

Prepoznajući značaj aktivnog učešća dece u procesu donošenja odluka, kroz načelo prava na participaciju, SOS Dečija sela Srbija sve svoje aktivnosti dizajnira uzimajući u obzir perspektivu dece i mladih, aktivno ih uključujući u proces donošenja odluka o stvarima koji se tiču njihovih života.

Snažno smo posvećeni ideji da svako dete treba da odrasta u sigurnom okruženju, te negujemo pristup nulte tolerancije na nasilje prema deci, uspostavili smo jasne procedure i preventivne mehanizme kojim osiguravamo da deca u našim programima budu bezbedna i zaštićena.

Informisanjem dece i mladih o njihovim pravima jačamo njihovo samopouzdanje, kako bi umeli da se zauzmu za sebe, ali i za druge, da znaju da je poštovanja njihovih prava sastavni deo obaveze poštovanja prava i dostojanstva drugog. Na ovaj način učimo ih da naprave jasnu razliku između potrebe i prava, ali i obavezi poštovanja drugog, što ih čini boljim drugarima, boljim učenicima i korisnim članovima svake zajednice,” kaže Nikola Tanasković, direktor za razvoj i implementaciju programa SOS Dečija sela Srbija, i dodaje da je aktuelna pandemija virusa COVID-19 dodatno iznela na videlo izazove sa kojima se suočavamo u zaštiti i promovisanju dobrobiti dece, mladih, njihovih porodica i zajednica širom sveta, posebno onih u ranjivim uslovima.

“Značajan deo naših aktivnosti je podrška ranjivim porodicama koje se nalaze u riziku od izmeštanja dece. Pojava pandemije koronavirusa prouzrokovala je pojačanu ranjivost porodica iz naših programa podrške, koje danas, više nego ikada brinu zbog gubitka prihoda, nedostatka pristupa zdravstvenim i obrazovnim ustanovama. Ništa drugačije nije ni sa decom koja se već nalaze na alternativnom smeštaju, jer se i ona sada sreću sa dodatnim izazovima,” naglašava Tanasković, ukazujući da sve mere za borbu protiv pandemije treba da osiguraju poštovanje prava dece.

“Sva dečija prava moraju biti zaštićena, promovisana i uzeta u obzir pri odgovoru na izbijanje pandemije COVID-19 i njene posledice. U pripremi tih mera, koje bi trebalo da se pridržavaju načela zabrane diskriminacije, prava na život, razvoj i učešće, utvrđenih u Konvenciji UN o pravima deteta, prvenstveno se moraju uzeti u obzir najbolji interesi deteta. Deca i mladi se moraju aktivno angažovati i učestvovati u odlukama koje se tiču njihove dobrobiti i uslova zbrinjavanja. Promovisanje i zaštita prava dece i ulaganje u podršku najranjivijoj deci i mladima kako bi razvili svoj pun potencijal su moralna obaveza. Oni su takođe krucijalni za smanjenje siromaštva i nejednakosti, jačanje mira i kohezije u društvu,” – ističe Vesna Mraković Jokanović, nacionalni direktor Fondacije SOS Dečija sela Srbija i direktor SOS Dečijeg sela u Kraljevu.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ