Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rezultati devetog po redu godišnjeg istraživanja 1.000 preduzeća

Beograd
Srpska ekonomija

U okviru USAID-ovog Projekta saradnje za ekonomski razvoj predstavljeni su rezultati devetog po redu godišnjeg istraživanja “1.000 preduzeća”. Rezultati ankete pokazali su stavove privrede o poslovnom okruženju, prihodima i profitu firmi, broju zaposlenih i mogućnostima za pristup adekvatnim izvorima finansiranja. Nalazi su pokazali i snažan uticaj krize izazvane pandemijom koronavirusa na srpsku ekonomiju.

Polovina privrednika obuhvaćenih istraživanjem zabeležila je pad prihoda i neto dobiti u poslednjih godinu dana, ali su firme u Srbiji istovremeno pokazale otpornost na krizu, jer tri četvrtine učesnika ankete nije smanjilo broj zaposlenih, a čak 12 odsto je povećalo broj radnika.

Pandemija je dovela do znatno boljeg razumevanja značaja elektronske trgovine. Mnoge kompanije su prepoznale šansu da “onlajn” putem dođu do korisnika svojih usluga. Više od 80 odsto firmi koje poseduju internet prodavnicu veruje da je prodaja putem interneta danas jednako važna, ako ne i važnija od tradicionalne prodaje. Istraživanje je potvrdilo da se domaća privreda kao i u prethodnih deset godina, suočava sa nedostatkom izbora za adekvatno finansiranje poslovanja. Čak 69 odsto ispitanika izjasnilo se da im nedostaju odgovarajuće mogućnosti za finansiranje.

 “Najbolji način da Srbija osnaži svoj ekonomski razvoj je digitalizacija ekonomije, državne uprave i društva u celini. Srećom, Srbija ima puno potencijala i izuzetnih talenata, kao i podršku Vlade Republike Srbije da to zaista i učini. Srbija se već prilagođava globalnoj digitalnoj revoluciji”, izjavio je Entoni Godfri, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji. 

“Udar pandemije je upravo pokazao koliko je važno da smo digitalno pismeni, kao pojedinci i kao društvo, kako bismo uspešno nastavili da funkcionišemo, obavljamo svakodnevne poslove i zadatke i ne dozvolimo da situacija sa aktuelnom pandemijom uspori naš lični i profesionalni razvoj. Zbog toga je važno sistemski i strateški se baviti oblašću razvoja digitalnih veština, što je prioritet Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija. U cilju osnaživanja malih i srednjih preduzeća, resorno ministarstvo i USAID-ov Projekat saradnje za ekonomski razvoj pripremaju vodič za trgovce u elektronskoj trgovini, namenjen svim firmama koje žele da započnu elektronsko poslovanje i ponudu plasiraju na internet”, izjavila je Tatjana Matić, ministarka trgovine, turizma, telekomunikacija u Vladi Republike Srbije. 

Komentarišući rezultate ankete kao i napore i korake za oporavak privrede, predsednik PKS Marko Čadež,  istakao je da je došlo do korenitih promena u poslovanju  i da  se više ništa ne radi kao ranije.

„Ovo nije uobičajena kriza potražnje koju jednostavnim finansijskom pomoći možete da pokrenete.  Ovo je kriza i ponude i potražnje koja isključuje ljude koji su i proizvođači i kupci“, istakao je Čadež, dodajući da je sada potrebno iskoristiti stvari koje su se desile.

„Mi smo se katapultirali 5 godina unapred kada je u pitanju digitalizacija, digitalizovanja prodaje, otvaranja web prodavnica ali i  digitalizacija proizvodnih procesa i projektovanje proizvodnih procesa koje možemo digitalno da pratimo“, rekao je predsednik PKS.

Govoreći o izvozu, on je istakao da je izvoz sačuvan pa i povećan kao jedan od najvećih generatora rasta, pogotovo u segmentu IT usluga. Ono što sledi, prema njegovim rečima, je regionalno povezivanje ekonomije.

„ Mi imamo tržište koje zajedno pravimo u okviru zapadnog Balkana, ukidamo barijere, trgujemo bez carina, kroz zelene koridore je smanjeno čekanje na granicama na Balkanu, ali sada treba videti šta je potrebno da postanemo deo EU tržišta odmah, tamo gde smo već ispunili sve regulative, zahteve i standarde, bez čekanja da postanemo članice EU“, istakao je predsednik PKS i dodao da bi to bila  prekretnica u poslovanju kompletne privrede,  koja bi smanjila razliku između naših privreda i privreda zapadne Evrope.

On je dodao da sada, ukoliko firme sa tržišta zapadnog Balkana žele da izvezu robu u EU, imaju 7 do 20 puta veće logističke troškove od kompanija u EU, što umanjuje njihovu konkurentnost. 

“Nedostatak adekvatnih izvora finansiranja i nedovoljno poznavanje finansijskog menadžmenta utiču na konkurentnost domaćih kompanija, posebno mikro, malih i srednjih preduzeća u poslednjih deset godina. Venty.rs, prva “crowdinvesting” platforma, koja je uz podršku USAID-a, nedavno počela sa radom, pomoći će da se deo izazova prevaziđe. Verujemo da će ova platforma “otvoriti vrata” i drugim “fintech” proizvodima, koji će pomoći malim i srednjim preduzećima da ubrzaju rast poslovanja”, izjavila je Dragana Stanojević, direktorka USAID-ovog Projekta saradnje za ekonomski razvoj.

Uzorak preduzeća u istraživanju, kako je saopštila Privredna komora Srbije, predstavlja srpsku privredu po regionima, veličini i sektoru delatnosti. U anketi je učestvovalo 95 odsto mikro i malih preduzeća, 3 odsto srednjih i 2 odsto velikih kompanija. Svega 12 odsto firmi ima više od 20 zaposlenih, a 54 odsto ima samo jednog menadžera a svaka četvrta kompanija je izvoznik.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ