Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Upravljanje otpadom od hrane smanjuje emisiju ugljen-dioksida

Beograd
Foto: NALED
Srpska ekonomija

U Srbiji veoma mali broj objekata u kojima se priprema i služi hrana koristi usluge operatera za prikupljanje otpada od hrane i, umesto toga, otpad odlaže na deponije, gde se njegovom razgradnjom proizvodi velika količina štetnih gasova. Međutim, dobra vest je da NALED sa državnim institucijama uveliko radi na regulisanju sistema pravilnog odvajanja i odlaganja ove vrste otpada, a početkom novembra je pokrenuta jednogodišnja akcija prikupljanja 1.000 tona otpada od hrane, sa ciljem smanjenja emisije 750 tona ugljen-dioksida.

NALED je pozvao sve organizacije i kompanije koje pripremaju ili služe hranu na teritoriji Beograda i Novog Sada da daju svoj doprinos ovom cilju, tako što će sav otpad od hrane koji proizvedu predati na zbrinjavanje ovlašćenom operateru sistema upravljanja otpadom, kompaniji EsoTron, koja će po promotivnim uslovima zbrinuti otpad na neškodljiv način.

Upravo su objekti iz sektora ugostiteljstva i maloprodaje, ali i domaćinstva, najveći generatori otpada od hrane u Srbiji. Jedan od problema je navika potrošača da stvaraju prekomerne zalihe namirnica koje se ne iskoriste na vreme, pa nakon isteka roka trajanja postanu neupotrebljive za ishranu, dok je i kod restorana, kafića i hotela, potrebno bolje planiranje nabavki i korišćenja namirnica u pripremi obroka. Na dnevnom nivou ovi objekti prosečno proizvedu oko osam kilograma otpada od hrane, što je čak 40.000 tona godišnje.

„Iz ugostiteljskog sektora čak 99% otpada od hrane završi na deponiji, gde proizvodi ogromnu količinu opasnih gasova koji zagađuju okolinu. Bacanje hrane je veliki problem i ako imamo u vidu problem gladi koja još uvek nije iskorenjena, čak ni u razvijenijim delovima sveta. Procenjuje se da oko 30% domaćinstava u Srbiji nije u stanju da priušti meso, ribu ili njihovu vegetarijansku zamenu za obrok svakog drugog dana, a da narodne kuhinje koristi oko 35.000 osoba“, ističe Jelena Kiš, predsednica Saveza za zaštitu životne sredine NALED-a.

Istraživanja pokazuju da samo 13 odsto ugostiteljskih objekata koristi usluge operatera za sakupljanje i pravilan tretman otpada od hrane. Zato NALED kroz projekat „Ka boljem upravljanju otpadom od hrane u Republici Srbiji“ predlaže rešenja među kojima je prvi korak unapređenje zakonskog okvira u oblasti upravljanja otpadom od hrane, koji će obavezati kompanije koje proizvode i služe hranu na pravilno odvajanje ovog otpada, uz postavljanje potrebne infrastrukture, kao što su kante za odvajanje otpada životinjskog i biljnog porekla, kao i zbrinjavanje otpada u saradnji sa operaterom.

Paralelno sa ovim rešenjima, potrebno je unaprediti sistem inspekcijskog nadzora tako da osigura da doslednu primenu regulative, te će među pokazateljima uspešnosti projekta biti i povećanje inspekcijskih savetodavnih poseta generatorima otpadne hrane za 30%.

Projekat se sprovodi u saradnji sa kompanijom EsoTron i Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ), u okviru programa razvojne saradnje sa privatnim sektorom - develoPPP.de koji finansira Nemačko Savezno Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem