Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako zveckaju digitalni novčići

Kriptovalute
Srpska ekonomija

U Srbiji je trenutno u toku izrada Nacrta zakona o kriptovalutama. Sama činjenica da je u našoj zemlji prepoznata potreba za jednim takvim zakonom ukazuje na to da trgovanje kriptovalutama polako postaje sve rasprostranjenije. Naime, ova oblast u Srbiji, kao i u mnogim drugim zemljama, još uvek nije legislativno regulisana, što je ne čini nezakonitom. Ipak, nepostojanje pravnog okvira otežava poslovanje svima onima koji žele da trguju kriptovalutama, jer postojeća regulativa nije dovoljna da pravno definiše sve bitne aspekte ove oblasti.

Prema evidenciji Privredne komore Srbije, u našoj zemlji trenutno postoji više od 20 kompanija koje su specijalizovane za trgovinu kriptovalutama. Osim toga, u pojedinim većim gradovima Srbije, poput Beograda, Novog Sada ili Niša, već postoje menjačnice i bankomati za kupovinu kriptovaluta, a njima se može trgovati i putem onlajn servisa. Imajući u vidu da trgovanje ovom vrstom imovine postaje sve dostupnije, nije na odmet detaljnije se upoznati sa tim šta su, zapravo, kriptovalute i zbog čega vlada tako veliko interesovanje za njih.

Kriptovaluta, ili – digitalni novac

Najjednostavnije rečeno, kriptovalute su digitalni novac koji se koristi za onlajn plaćanja, dakle upotrevljava se i distribuira elektronski i nema svoj fizički oblik. Njima se može plaćati i na pojedinim fizičkim mestima prodaje – digitalnim prebacivanjem jedinica kriptovalute u digitalni novčanik primaoca.

Najpoznatija među kriptovalutama je bitkoin (Bitcoin), premda ne i jedina – postoji veliki broj kriptovaluta, ali nisu sve jednako značajne. Među poznatijima su i Ethereum, Litecoin, Monero, Ripple, IOTA, NEO i brojne druge. Ono što im je zajedničko je da, kao digitalni novac, imaju formu koda – digitalnog zapisa o određenim vrednostima koji se vizuelno može predstaviti kao veoma dugačak niz znakova.

Kako do kriptovaluta?

Najjednostavniji način da dođete do kriptovaluta je da ih kupite za klasične valute na specijalizovanim onlajn menjačnicama ili bankomatima. Osim toga, kriptovalutama se može trgovati na onlajn berzama. Do kriptovaluta se takođe može doći i tzv. „rudarenjem“ – upošljavanjem snage svog računara u procesu verifikovanja transakcija koje se obavljaju kriptovalutama. Međutim, za ovaj proces potrebni su veoma snažni procesori ili grafičke karte na računaru, pa se početnicima u trgovini kriptovalutama savetuje da do njih dođu preko menjačkih platformi, uz obavezno detaljno istraživanje njihove pouzdanosti. Neke od najpoznatijih platformi su Kraken, BitFinex i Bitstamp.

Za digitalni novac potreban je i odgovarajući novčanik – mesto na kom se čuvaju kodovi. On može biti hardverski (poput hard diska, USB-a ili čak papira), softverski ili onlajn. Ipak, da biste uopšte došli do koda, neophodno je da koristite neku od aplikacija za upravljanje kriptovalutama, ili neki od servisa koje nude same platforme za razmenu. Za češće korišćenje i manje iznose preporučuju se mobilne aplikacije, a za čuvanje većih iznosa i ređe korišćenje posebni hardverski dodaci, slični USB memorijama. Razmena kriptovaluta obavlja se razmenom ključeva, odnosno oznaka digitalnih novčanika.

Kakve veze blokčejn ima sa tim?

Jedna od najvećih prednosti kriptovaluta u odnosu na klasične valute, zbog čega su i dobile na popularnosti, je to što je upravljanje njima decentralizovano, to jest nije pod kontrolom banaka ili vlada. Razmena se obavlja direktno između korisnika (peer-to-peer), bez posredovanja trećeg lica. To je moguće zahvaljujući upotrebi savremenih tehnoloških rešenja, najčešće blokčejna (blockchain).

Blokčejn tehnologija podrazumeva da je baza podataka o transakcijama kriptovalutama decentralizovana, odnosno da se čuva na velikom broju računara istovremeno. Umesto da svako od korisnika vodi svoju evidenciju transakcija, postoji jedinstvena evidencija koja sadrži sve transakcije, javna je i u vlasništvu svih korisnika. Na taj način se istorija svih transakcija koje su ikada obavljene unutar mreže čuva kod svakog učesnika i mora da se podudara na svakom računaru na kom je sačuvana. Time se i uloga trećih lica koja bi nadgledala transakcije pokazala kao suvišna.

Razlozi za oprez

Ako je decentralizovan način upravljanja kriptovalutama njihova glavna prednost, najveći razlog za oprez sigurno predstavljaju velike i nepredvidive oscilacije u njihovoj vrednosti. Zbog toga mnogi kriptovalute smatraju visokorizičnom investicijom – iako su potencijalni dobici veći nego na klasičnim berzama, oni nisu uvek zagarantovani.

Sa druge strane, bezbednost protokola trgovine kriptovalutama je gotovo zagarantovana, upravo usled decentralizovane prirode procesa. Iako postoje hakerski napadi, veoma je teško istovremeno napasti sve računare na kojima se istorija transakcija čuva. Ipak, pojedinačni korisnici mogu biti hakovani, zbog čega se preporučuje dodatni oprez u čuvanju digitalnog novca. U trgovanju kriptovalutama, to je odgovornost samog korisnika.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem