Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Osam godina rada guvernera Jorgovanke Tabaković – osam godina stabilnosti

Narodna banka Srbije
Foto: NBS
NBS

Tokom osam godina s guvernerom Jorgovankom Tabaković na čelu, Narodna banka Srbije u potpunosti je ispunila svoje zakonske ciljeve – postignuta je i očuvana cenovna i finansijska stabilnost. 

- Narodna banka Srbije je bila garant stabilnosti, odgovoran regulator i inovator. Inflaciju smo s dvocifrenih nivoa sveli na nivo uporediv sa evropskim zemljama, a zatim je očuvali na niskom nivou, čuvajući time i realnu vrednost zarada. Dinar je ostao relativno stabilan prema evru, što privredi i građanima daje izvesnost za poslovanje i planiranje. Devizne rezerve su na rekordnom nivou, kao i dinarska štednja. Sve povoljnijim uslovima finansiranja podržavali smo rast kreditne aktivnosti i raspoloživog dohotka. Problematične kredite drastično smo smanjili, spuštajući ih na najniži nivo, a radili smo intenzivno u različitim oblastima kako bi se građanima i privredi omogućile još kvalitetnije finansijske usluge, istakla je guverner Jorgovanka Tabaković govoreći o rezultatima rada Narodne banke Srbije u prethodnih osam godina. Ekonomskom politikom koju smo sprovodili poslednjih osam godina stvorili smo povoljan ambijent za investiranje. Koordinacija politika i timski pristup, podrška istom cilju – da unapređujemo Srbiju i da budućim generacijama ostavimo jaču zemlju – jedini su ispravan put - zaključila je guverner Jorgovanka Tabaković. 

Niska inflacija i poverenje u Narodnu banku Srbije da će inflacija ostati niska i u narednom periodu.

Inflacija je s dvocifrenih nivoa svedena na nivo uporediv sa evropskim zemljama i tokom prethodnih sedam godina očuvana je na nivou od oko 2%. Potvrdu rešenosti Narodne banke Srbije da Srbiju zadrži u grupi zemalja s niskom, stabilnom i predvidivom inflacijom i da dodatno snizi dugoročne dinarske kamatne stope predstavlja i odluka o smanjenju cilja za inflaciju, sa 4 ± 1,5% na 3 ± 1,5% od početka 2017. godine.

I tržišni učesnici veruju da će stabilnost cena biti očuvana i u naredne dve godine, što znači da postoji poverenje da će se stabilno poslovno okruženje održati. Držanjem inflacije čvrsto pod kontrolom smanjeni su troškovi finansiranja privrede, države i stanovništva i očuvana je realna vrednost dohodaka svih građana Srbije. Danas, kao i poslednjih osam godina, Narodnoj banci Srbije se veruje da će inflaciju održati pod kontrolom i u narednom periodu, ocenjuje guverner.

Narodnoj banci Srbije se veruje i van granica naše zemlje

Po ostvarenoj inflaciji Srbija se već nekoliko godina nalazi na prvoj poziciji u Izveštaju o konkurentnosti Svetskog ekonomskog foruma, odnosno u grupi zemalja s najboljim rezultatom po tom kriterijumu. I Evropska centralna banka i Evropska komisija na redovnim godišnjim sastancima, kao i rejting agencije, Međunarodni monetarni fond i druge međunarodne finansijske institucije i analitičari, ocenjuju da Narodna banka Srbije vodi adekvatnu monetarnu politiku, u skladu s postizanjem ciljane stope inflacije, i da svojim merama bitno doprinosi povoljnim uslovima finansiranja i privrednom rastu Srbije.

Stabilnost kursa dinara obezbeđuje izvesnost poslovanja i planiranja

Stabilnost kursa dinara prema evru postala je nova normalnost. Devizni kurs više nije svakodnevna briga građana i privrede, jer njegova relativna stabilnost omogućava očuvanje vrednosti dinarske imovine. Izvesnost u pogledu kretanja kursa u znatnoj meri olakšava donošenje poslovnih odluka i planiranje štednje i potrošnje.

Relativna stabilnost kursa dinara poslednjih osam godina temelj je ukupne makroekonomske stabilnosti – monetarne (stabilnost cena), finansijske (rešavanje pitanja problematičnih kredita, povećanje dinarske štednje na rekordne nivoe) i fiskalne (uređenje javnih finansija). Kao temelj rasta izvesnosti poslovanja i konstantnog rasta stranih investicija, kretanje kursa dinara ne samo da nije bilo ograničenje za izvozni potencijal domaće ekonomije, već se stabilnost pokazala kao ključna karika za produbljivanje saradnje sa svetom.

Intervencije su pravovremene i dobro odmerene, a Narodna banka Srbije nepristrasno deluje u oba smera kako bi održala relativnu stabilnost deviznog kursa. Tokom mandata guvernera Jorgovanke Tabaković dinar je ojačao 0,8% prema evru, a u isto vreme, aktivnostima NBS na deviznom tržištu, neto je kupljeno 2,5 milijardi evra – čime se direktno uticalo na povećanje deviznih rezervi (i finansijske sigurnosti) Republike Srbije.

Očuvali smo relativnu stabilnost deviznog kursa dinara prema evru, a privrednicima i građanima obezbedili smo izvesnost poslovanja i planiranja, ističe guverner.

Dinarska štednja na rekordnom nivou

Dinarska štednja danas je petostruko veća nego u 2012. godini. Preko 86 milijardi dinara dinarske štednje, uz rast učešća štednje koja je položena na period preko dve godine, nedvosmisleno govore o vraćanju poverenja u dinar.

Snažnim rastom deviznih rezervi povećana sigurnost i ojačana otpornost zemlje na šokove

U proteklih osam godina devizne rezerve su uvećane za 3,8 milijardi evra i na kraju juna iznosile su oko 14 milijardi evra. To povećanje je ostvareno u uslovima neto razduživanja države u devizama (oko 2 milijarde evra), i najvećim delom rezultat je kupovine deviza na deviznom tržištu od strane Narodne banke Srbije, što je najzdraviji način njihovog povećanja jer ne podrazumeva nikakve buduće obaveze.

Odgovorno upravljanje deviznim rezervama od strane Narodne banke Srbije i pravovremena kupovina zlata na međunarodnom tržištu takođe su doprineli njihovom povećanju, što je bilo naročito izazovno u uslovima niskih, čak i negativnih kamatnih stopa prisutnih duže vreme na svetskom finansijskom tržištu. Odgovornom politikom obezbedili smo dobru odbranu za eksternu likvidnost zemlje, a u plasiranju deviznih rezervi rukovodimo se principom diversifikacije kao najbolje zaštite od rizika iz međunarodnog okruženja, naglašava guverner.

Krediti privredi – značajan izvor finansiranja privatnih investicija

Niska inflacija i poverenje u Narodnu banku Srbije omogućili su ublažavanje monetarne politike. Tokom mandata guvernera Jorgovanke Tabaković, referentna kamatna stopa smanjena je za 10,5 procentnih poena, sa 11,75% u maju 2013. na 1,25%, što je njen najniži nivo u režimu ciljanja inflacije. Privreda i stanovništvo danas mogu da koriste kredite čija je kamatna stopa za 13 procentnih poena niža nego u maju 2013. i iznosi oko 3% za privredu i 8% za stanovništvo.

Ublažavanje monetarne politike u potpunosti se prenelo na povoljnije uslove finansiranja privrede, stanovništva i države. Znatno nižim kamatnim stopama povećan je raspoloživi dohodak privrede i građana i podržana kreditna aktivnost, što je podstaklo investicije, ekonomsku aktivnost i zaposlenost.

Obezbeđujući cenovnu i relativnu stabilnost deviznog kursa, uz niže troškove finansiranja privatnog sektora i predvidivost poslovanja, Narodna banka Srbije je doprinosila uspešnosti naše privrede, koja od 2014. godine u kontinuitetu beleži pozitivan finansijski rezultat. U tom periodu, troškovi po osnovu kamata i kursnih razlika smanjeni su za oko 70%.

Takav ambijent stimuliše domaće i strane investitore da sve više i direktnije investiraju u Srbiji, što je neophodan uslov jačanja naše konkurentske pozicije, a time i povećanja proizvodnje i izvoza, kao i zaposlenosti i zarada na održivim osnovama.

Narodna banka Srbije je uticala i na znatno povoljnije dinarsko finansiranje države. Kamatna stopa na dvanaestogodišnje državne dinarske hartije od vrednosti iznosi 3,85%, naspram 13%, koliko je iznosila na desetogodišnje hartije u oktobru 2014, kada su prvi put emitovane.

Uslovi finansiranja u Srbiji nikada nisu bili povoljniji. S dvocifrenim stopama rasta, krediti privredi bili su jedan od važnih izvora finansiranja privatnih investicija u Srbiji, a time i puna podrška privrednom rastu, zaključila je guverner Jorgovanka Tabaković.

Ambijent u kojem posluju banke u Republici Srbiji ekvivalentan onom u najuspešnijim privredama

Ambijent u kojem posluju banke u Republici Srbiji postao je ekvivalentan onom u najuspešnijim privredama, a bankarski sektor je zdrav, stabilan, dobro kapitalizovan i visoko likvidan. Implementacijom standarda Bazel III 2016. godine bankarski sektor je postao otporniji zahvaljujući povećanju kvaliteta kapitala i uvođenju zaštitnih slojeva kapitala.

Problematični krediti – sistemska rešenja i puna koordinacija daju najbolje rezultate

Sačuvana je finansijska stabilnost, a nasleđe problematičnih kredita rešeno je na sistemski način. Na kraju juna njihovo učešće je spušteno na 3,7%, što je za 18,5 procentnih poena niže nego kada je usvojena Strategija za rešavanje problematičnih kredita, odnosno njihovo stanje je smanjeno za preko 327 milijardi dinara, ili za 77%.

Sistemski pristup u rešavanju problematičnih kredita i rezultati na makroekonomskom planu dali su pun efekat i na ovom polju, naročito ako se uzmu u obzir obim i koreni ovog problema, zaključuje guverner. Srbija danas u međunarodnim okvirima služi kao primer zemlje koja je na najbolji način rešavala ovo pitanje.

Kontinuitet niske inflacije i relativno stabilnog kursa dinara, kao i otporan finansijski sistem – važni faktori rasta kreditnog rejtinga Srbije

Koordinacija politika, sprovođenje reformi i stabilizacija zemlje, uz dobre izglede rasta, povećavaju i kreditni rejting zemlje.

U svojim izveštajima rejting agencije navode da je Narodna banka Srbije dokazala operativnu nezavisnost i da je višegodišnjim uspešnim očuvanjem niske i stabilne inflacije, zaradila kredibilitet. Ocenjuju i da režim deviznog kursa koji sprovodi Narodna banka Srbije doprinosi uspešnom prilagođavanju ekonomije na kretanja u međunarodnom okruženju, kao i da intervencije Narodne banke Srbije na deviznom tržištu bitno doprinose očuvanju cenovne i finansijske stabilnosti i rastu deviznih rezervi zemlje na rekordni nivo.

- Narodna banka Srbije je svojim rezultatima, u koordinaciji s drugim politikama, znatno doprinosila rastu kreditnog rejtinga Srbije na korak do investicionog - rekla je guverner Jorgovanka Tabaković.

Priliv stranih direktnih investicija i izuzetno niska premija rizika zemlje kao odraz ukupne stabilnosti – monetarne, fiskalne i političke

Ambijent makroekonomske stabilnosti i povoljnih izgleda za rast privukao je strane direktne investicije, koje su prošle godine dostigle 8,3% bruto domaćeg proizvoda. Oko 14 milijardi evra priliva stranih direktnih investicija tokom 2015–2019. jeste konkretna potvrda poverenja u izglede naše ekonomije i jedan od faktora rasta konkurentske pozicije naše zemlje.

Pad premije rizika još jedna je potvrda uspeha naše ekonomije. Pre osam godina, premija rizika Srbije bila je za 250 baznih poena iznad EMBI Global, kao i iznad premije rizika velikog broja zemalja u regionu. Nakon osam godina, premija rizika Srbije smanjena je za oko 450 baznih poena i danas je za oko 300 baznih poena ispod nivoa EMBI Global i među najnižim u regionu.

Kontinuitet odgovornog vođenja politike za rezultat ima i znatno smanjenu i nisku premiju rizika zemlje i snažan priliv stranih direktnih investicija, koji doprinose većim investicijama i novim radnim mestima, i potvrda su da već sada Srbija uživa ugled zemlje investicionog rejtinga, zaključuje guverner. 

Inovacije, kvalitetnije, brže, lakše i jeftinije usluge

U skladu s novinama i potrebama koje donosi poslovanje u savremenom svetu, Narodna banka Srbije je posvećena i modernizaciji finansijskog sistema i inovacijama, koje su imperativ savremenog doba.

Stvaranjem modernog pravnog okvira za platne usluge, usklađenog s najboljom evropskom i svetskom praksom, građanima i privredi omogućili smo veću ponudu inovativnih platnih servisa pod povoljnijim uslovima. Ni u jednom trenutku ne gubimo iz vida nužnost obezbeđenja adekvatnih mehanizama zaštite prava i interesa korisnika.

Razvili smo najinovativniju platnu infrastrukturu – sistem za instant plaćanja Narodne banke Srbije, koji je kao glavne prednosti građanima i privredi doneo:

plaćanja bilo gde i bilo kada, i u večernjim satima, i vikendom i praznicima;

prenos novca na račun primaoca u svega nekoliko sekundi.

Smanjenjem troškova koje građani i privreda imaju u vezi s plaćanjima platnim karticama, snižavanjem međubankarskih naknada i eliminisanjem drugih restriktivnih pravila u poslovanju platnim karticama omogućeno je znatno širenje mreže POS terminala u zemlji i povećanje broja internet prodajnih mesta koja prihvataju platne kartice.

Republika Srbija je prva zemlja u Evropi koja je omogućila instant plaćanja na fizičkim i internet prodajnim mestima po modelu četvorostranog sistema.

Uvođenjem instant plaćanja na internetu za pružaoce platnih usluga koji nisu pružali uslugu prihvatanja platnih kartica na internetu zbog visokih troškova internacionalnih kartičnih sistema stvoreni su uslovi da bez velikih troškova omoguće prihvatanje instant plaćanja kod internet trgovaca.

Stvorili smo uslove da mali privredni subjekti (zanatlije, prodavci na tezgama i dr.), uz niže troškove od troškova prihvatanja platnih kartica, omoguće bezgotovinska plaćanja putem mobilne aplikacije za prihvatanje instant plaćanja.

Unapređena je informisanost građana i privrede o naknadama koje plaćaju u vezi s platnim uslugama standardizacijom terminologije, što olakšava poređenje naknada kod različitih pružalaca platnih usluga. Njihovim objavljivanjem na internet prezentaciji Narodne banke Srbije mogu se lako i brzo porediti naknade za platne usluge.

Pojednostavljene su administrativne procedure u slučaju odluke korisnika da promeni pružaoca platnih usluga i garantovano je pravo svakom građaninu na platni račun sa osnovnim uslugama, koje uključuju i korišćenje digitalnih platnih usluga.

Građanima i privredi omogućili smo jednostavno plaćanje računa za mesečne obaveze skeniranjem QR koda na računima koje izdaju pružaoci komunalnih i drugih usluga putem aplikacija za mobilno bankarstvo.

Dajemo podršku startap kompanijama i u razvoju inovacija u oblasti plaćanja putem mehanizma za testiranje inovativnih rešenja u oblasti platnih usluga – tzv. Regulatory sandbox, koji se sprovodi u saradnji s Narodnom bankom Srbije i bez potrebe pribavljanja odgovarajućih dozvola.

Pokrenuli smo projekat formiranja registra startap kompanija u našoj zemlji, podržavajući i na taj način razvoj inovativnih tehnologija na tržištu finansijskih usluga. Registar startap kompanija omogućiće da se na brz i jednostavan način, samo jednim klikom, dobiju informacije o kompanijama koje posluju u određenoj oblasti.

Narodna banka Srbije doprinela je i uvođenju usluge Google Merchant Account u Republici Srbiji, čime smo podržali rad domaćih programera i njihov pristup svetskom tržištu, kao i razvoj ukupnog IT sektora u našoj zemlji.

S Vladom Republike Srbije potpisali smo Protokol o saradnji s ciljem daljeg unapređenja digitalizacije u Republici Srbiji „e-Srbija”, koji predstavlja osnov za sprovođenje zajedničkih aktivnosti kako bi se građanima obezbedile brže i kvalitetnije usluge.

Svakodnevna zaštita korisnika finansijskih usluga 

- U poslednjih nekoliko godina, kada se utvrdi nepravilnost, preduzimane su konkretne mere, pre svega prema bankama, što je uključivalo otklanjanje te nepravilnosti i u odnosu na pojedinačnog korisnika, i u odnosu na sve druge korisnike koji se nalaze u istoj situaciji. Upravo ta aktivnost Narodne banke Srbije, koja se zasniva na pravilu da se, ako je nepravilnost sistemska, odmah preduzimaju mere koje štite sve korisnike, odnosno koje treba da spreče da se ta nepravilnost ponovi, možda je i najveća dodata vrednost u ovoj oblasti. Pokazatelj naših rezultata nije samo broj donetih rešenja o otklanjanju nepravilnosti, broj rešenja o izrečenim merama i kaznama, broj zaključenih sporazuma u postupcima posredovanja, već su to njihovi značajni materijalni efekti po korisnike i činjenica da su uspostavljeni visoki standardi zaštite korisnika. Od davalaca finansijskih usluga tražimo da se pridržavaju standarda koji znače da se uvek rukovode interesima korisnika. Tražimo da se rukovode interesima korisnika i kada kreiraju svoje proizvode, kada ih reklamiraju, zaključuju ugovore, pružaju konkretne usluge, kao i kada razmatraju njihove zahteve i prigovore, jer samo tako možemo zajedno da trajemo - ocenila je guverner Jorgovanka Tabaković.

Dostupnije i jasnije usluge osiguranja bolje prilagođene potrebama korisnika

Zakonodavnom reformom u oblasti osiguranja stvoreni su preduslovi za dalji razvoj tog tržišta i to na način koji, s jedne strane, podrazumeva primenu modernih standarda, a s druge strane, predstavlja prilagođavanje tih standarda potrebama domaćeg tržišta. Cilj je da usluga osiguranja omogući zaštitu od različitih vrsta rizika, koja može biti velika pomoć u teškim životnim trenucima. Uveli smo i obavezu za društva za osiguranje da pre zaključenja ugovora o osiguranju klijentima uruče detaljne predugovorne informacije. Time smo našim građanima omogućili da se pre zaključenja ugovora bolje upoznaju s karakteristikama usluga osiguranja, što je važno za donošenje odgovornih odluka prilikom izbora konkretne usluge osiguranja.

Narodna banka Srbije – inicijator i aktivan učesnik i u oblasti regulatornih aktivnosti

Predlagali smo i donosili reformske zakone i regulatorna rešenja, a bili smo i jedan od ključnih učesnika u drugim regulatornim reformama kojima je unapređen poslovni ambijent u zemlji, osavremenjene platne usluge, ojačana zaštita korisnika finansijskih usluga u svim segmentima i olakšano kreditiranje. Propisima koje smo donosili uređena je i obezbeđena:

izgradnja centralne banke kao moderne institucije spremne da odgovori svim izazovima u savremenom dinamičnom okruženju

izmene i dopune Zakona o Narodnoj banci Srbije;

modernizacija u pružanju platnih usluga u zemlji i sa inostranstvom i veća konkurencija na tržištu platnih usluga

Zakon o platnim uslugama i izmene i dopune Zakona o deviznom poslovanju;

ujednačavanje, snižavanje i veća transparentnost troškova u platnim transakcijama

Zakon o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica;

veća zaštita i poboljšanje položaja korisnika finansijskih usluga

izmene i dopune Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, posebno u uslovima sve većeg korišćenja informaciono-
-komunikacionih tehnologija

Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga kod ugovaranja na daljinu;

dostupnije jasnije usluge osiguranja, koje su bolje prilagođene potrebama korisnika

novi Zakon o osiguranju

promena okvira za restrukturiranje banaka koji obezbeđuje kontinuitet kritičnih funkcija banke, uz najmanji trošak za državu

izmene i dopune Zakona o bankama;

uvođenje finansijskih kolaterala po međunarodnim standardima na domaćem finansijskom tržištu, kojima se unapređuje pravna sigurnost i efikasnost u izvršavanju obaveza na finansijskom tržištu, smanjuje kreditni i sistemski rizik

Zakon o finansijskom obezbeđenju...

U saradnji sa ostalim nadležnim institucijama, znatno smo unapredili pravni okvir kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma. Vodili smo računa o tome da se predloženim rešenjima uvažava i sve prisutnija upotreba savremenih tehnoloških sredstava u finansijskom sektoru (npr. uređenje postupka video-identifikacije klijenata). Istaknuta uloga Narodne banke Srbije u ovoj oblasti prepoznata je i u najvišim ocenama usklađenosti s međunarodnim standardima koje su relevantne međunarodne institucije (FATF i Moneyval) dale ne samo propisima kojima se uređuje poslovanje finansijskih institucija nad kojima vrši nadzor Narodna banka Srbije već i efikasnosti njihove primene.

Narodna banka Srbije i proces evropskih integracija

Tokom pregovora o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Narodna banka Srbije svoje aktivnosti sprovodi u okviru 11 pregovaračkih grupa, što je čini centralnom bankom s najširim opsegom delovanja i angažovanja. O značaju uloge koju je Narodna banka Srbije imala u proteklih osam godina u procesu evropskih integracija Srbije govori i činjenica da su pregovaračka poglavlja za koje je Narodna banka Srbije rukovodeća institucija otvorena, i to: pregovaračko poglavlje 9 – Finansijske usluge i pregovaračko poglavlje 17 – Ekonomska i monetarna politika.

Međuvladine konferencije o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji na kojima su otvorena poglavlja u kojima učestvuje Narodna banka Srbije

14. 12. 2015. 11. 12. 2017. 25. 6. 2018. 10. 12. 2018.27. 6. 2019.10. 12. 2019.

Poglavlje 32 – Finansijski nadzor Poglavlje 6 – Pravo privrednih društava Poglavlje 33 – Finansijska i budžetska pitanja Poglavlje 17 – Ekonomska i monetarna politika
Poglavlje 18 – Statistika Poglavlje 9 – Finansijske usluge Poglavlje 4 – Slobodno kretanje kapitala

Otvaranjem poglavlja 9 potvrđuje se da modernim zakonodavstvom po standardima Evropske unije unapređujemo kvalitet finansijskih usluga, uključujući i raznovrsniji izbor finansijskih instrumenata, i doprinosimo daljem povećanju sigurnosti investicija i jačanju poverenja investitora. Otvaranjem poglavlja 17 Srbija se sprema da efikasno učestvuje u ekonomskom dijalogu sa Evropskom unijom koordinacijom nacionalnih ekonomskih politika, zajedničkim planiranjem integracija privreda, podsticanjem privrednog rasta, obezbeđivanjem radnih mesta i unapređenjem konkurentnosti domaće privrede, ocenjuje guverner.

Srbija je jedina zemlja u okruženju koja nije članica Evropske unije, a koja je uključena na listu zemalja za koje je moguć preferencijalni tretman za ulaganja

U decembru 2019. godine Evropska komisija je potvrdila da su naši supervizorski i regulatorni zahtevi ekvivalentni evropskim kada je reč o tretmanu izloženosti u skladu sa evropskom Uredbom o kapitalnim zahtevima.

Srbija je jedina zemlja u okruženju koja nije članica Evropske unije, a koja je uključena na listu zemalja za koje je moguć preferencijalni tretman za ulaganja. Takva odluka Evropske komisije znači dodatni nivo poverenja za investitore i dodatni podsticaj za razvoj našeg dinarskog finansijskog tržišta. Manji zahtevi za određena ulaganja banaka koje posluju u Evropskoj uniji mogu dodatno da stimulišu dugoročnija i još veća ulaganja u Srbiju, što može da poveća zaposlenost i kvalitet usluga, naglašava guverner.

Prave i pravovremene mere u borbi za ljude i ekonomiju tokom pandemije COVID-19

Tri puta smo smanjili referentnu kamatnu stopu za ukupno 100 baznih poena, na 1,25%. Sva smanjenja su se odmah prenosila na kamatne stope na dinarske kredite, koji nikad nisu bili povoljniji.

U martu je omogućen moratorijum u otplati obaveza po osnovu kredita i finansijskog lizinga u trajanju od najmanje 90 dana za sve dužnike koji to žele. Veliki broj građana i privrednika iskoristio je meru, što pokazuje da je ona bila dobra, a u julu je omogućen i novi moratorijum.

Obezbeđivali smo i dodatnu likvidnost bankama putem različitih operacija i na različite rokove, da bi se lakše prebrodio period moratorijuma, da bismo pomogli finansiranje države i da bismo podržali nastavak kreditne aktivnosti privredi i građanima.

Sa ECB-om smo uspostavili preventivnu repo liniju putem koje se, u slučaju potrebe, domaćem finansijskom sistemu može obezbediti dodatna likvidnost u evrima.

Omogućili smo da dinarski krediti iz garantne šeme budu još povoljniji, podsticanjem banaka da našim preduzećima odobravaju dinarske kredite po kamatnoj stopi koja je za najmanje 0,50 p.p. niža od maksimalne kamatne stope propisane Uredbom za kredite odobrene u dinarima (1M BELIBOR + 2,5 p.p.).

Omogućili smo da dinarske korporativne obveznice mogu biti predmet kupovine od strane Narodne banke Srbije na sekundarnom tržištu i korišćene kao sredstvo finansijskog obezbeđenja (finansijski kolateral) u okviru naših monetarnih operacija. Na taj način širimo mogućnosti privrede u pogledu izvora finansiranja poslovanja i pružamo podršku razvoju ovog segmenta tržišta kapitala.

Obezbedili smo i regulatorne pretpostavke za manje učešće za stambene kredite kupcima prvog stana (sa 20% na 10% obaveznog učešća), što može da im olakša dolazak do prvog stana.

Doneli smo i propise kojima se olakšava otplata određenih kredita koji su odobreni građanima do 18. marta 2020. godine.

Zahvaljujući besprekornom radu IPS NBS sistema, građani i privrednici u Srbiji su i tokom vanrednog stanja mogli brzo, jednostavno i bezbedno da vrše i primaju plaćanja bez potrebe da izlaze iz kuće, da čekaju u redovima i ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje.

Zahvaljujući instrukcijama koje je Narodna banka Srbije davala bankama, pomagali smo i svim građanima da što lakše dođu do svog novca, a posebno našim najstarijim građanima da raspolažu svojom penzijom a da ne izlaze iz kuće i time ugrožavaju zdravlje. U julu je i dodatno proširen obuhvat korisnika kojima se može vršiti privremena isplata novčanih sredstava s dinarskih i deviznih tekućih računa i pružanje usluge novčane doznake na osnovu punomoćja.

- Narodna banka Srbije je dobitnik nagrade Grada Beograda – „Heroj Beograda”, koju je Grad Beograd izuzetno ustanovio samo za 2020. godinu. U obrazloženju za dodelu nagrade navedeno je da je besprekornim funkcionisanjem u vreme pandemije virusa korona Narodna banka Srbije sačuvala finansijsku stabilnost u Srbiji. Heroji su svi oni koji iza svake odluke, procedure vide ljude zbog kojih postojimo. Radili smo kao naš platni sistem – neprekidno, kao i bolnice, apoteke, prodavnice, komunalni radnici, policajci, vojnici, jer je naš moto: s ljudima, za ljude, za Srbiju, čije smo ogledalo - izjavila je guverner Jorgovanka Tabaković povodom dodele nagrade.

- U skladu sa odlukom guvernera, Narodna banka Srbije dodelila je novčani iznos nagrade „Heroj Beograda” od 500.000 dinara Kliničkom centru Srbije. U izazovnim okolnostima koje su usled pandemije virusa korona zadesile ceo svet, heroji su svi oni koji svoj posao rade predano, bez podsećanja i pozivanja na dužnost. Međutim, posebna zahvalnost, divljenje i podrška moraju biti upućeni onima koji su u borbi s virusom najizloženiji i najpožrtvovaniji, a to su naši lekari i svi medicinski radnici - izjavila je guverner Jorgovanka Tabaković.

Prihvatili smo se i možda najvažnijeg posla – da gradimo ljude, da budemo otvoreni za najbolje, za mlade, za inovativne…

Kao temelj međusobne saradnje i partnerstva, zaključili smo 14 memoranduma o poslovnoj saradnji s visokoobrazovnim institucijama u Republici Srbiji.

- I studentima iz Republike Srpske, pod istim uslovima kao studentima iz Srbije, dajemo šansu da putem praktičnog rada upotpune teorijska znanja stečena tokom studija. Za potrebe ove saradnje zaključeno je šest memoranduma s fakultetima iz Republike Srpske. Svi važni rezultati Narodne banke Srbije u funkciji su jednog cilja – da gradimo bolju i uspešniju zemlju za nas i našu decu. Stremeći ka tom cilju, prihvatili smo se i možda najvažnijeg posla – da gradimo ljude. I zbog toga ostajemo otvoreni za najbolje, za mlade, za inovativne…- rekla je guverner Jorgovanka Tabaković.

Prema istraživanju Zvaničnog foruma monetarnih i finansijskih institucija (Official Monetary and Financial Institutions Forum – OMFIF) i Svetske banke, Narodna banka Srbije se nalazi na listi top 20 centralnih banaka u pogledu indeksa rodne ravnopravnosti i funkcije upravljanja ljudskim resursima. Za mene je presudno da na određenoj poziciji radi čovek – profesionalac, adekvatnog znanja, iskustva, karaktera i poštenja. Institucije nisu zgrade u kojima radimo, nego ljudi koji u njima rade i koji pomeraju granice u želji da grade zemlju dostojnu nas i budućih generacija, ističe guverner.

Zbog doprinosa rastu i stabilizaciji srpske ekonomije, londonski mesečnik The Banker proglasio je guvernera Jorgovanku Tabaković za najboljeg guvernera na svetskom nivou i za najboljeg evropskog guvernera za 2020. godinu. Tom prilikom, guverner Jorgovanka Tabaković rekla je da, iako je lično, to priznanje smatra priznanjem za promene u Srbiji na kojima radimo od druge polovine 2012; za promene na kojima radi predsednik Srbije sa svojim saradnicima i ona sa svojim saradnicima, a samo priznanje najviše pripada Srbiji i njenim građanima. 

- S politikama koje daju rezultate nastavljamo i u narednom periodu. Ciljevi su nam definisani zakonom, a prioritete ne menjamo. Nastavljamo da radimo istim intenzitetom – u korist naših građana i privrede, čuvanjem stabilnosti i donošenjem i sprovođenjem mera koje unapređuju svakodnevni život. Ostajemo pouzdan partner našoj državi u borbi za dalje jačanje naše ekonomije, rast životnog standarda naših građana i podsticajne uslove poslovanja za našu privredu - zaključila je guverner Jorgovanka Tabaković.

 

 

 

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem