Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Vaznesenje sa Srpskog Atosa

Manastir
Fotografije: Jelena Kužetić
Piše: Dragana Bokan

Vaznesenje se nalazi na planini Ovčaru, na mestu gde Zapadna Morava pravi najveću okuku. Gusta listopadna šuma krije taj manastir koji zbog svog položaja nije dostupan pogledima putnika koji prolaze Ovčarsko-kablarskom klisurom. Vaznesenje je u moderno doba bilo možda najzabačeniji manastir ne toliko zbog svog položaja koliko zbog lošeg puta...

Manastir Sveto Vaznesenje, čiji je inicijator iguman arhimandrit Timotej, privukla je veliku pažnju i zanimanje za tu pravoslavnu svetinju koju zovu i jednim od manastira sa Srpskog Atosa.

Obnova svetinje

Jelena Kužetić, autor monografije, na početku razgovora za Srpsku ekonomiju kaže da je njeno delo rezultat višegodišnjeg istraživanja jer podataka o tom prelepom manastiru nije bilo mnogo. Narodna biblioteka Srbije ustupila je brojne materijale.

Zbog nedostatka istorijskih izvora nije moguće tačno utvrditi ko je i kada podigao taj manastir. Prvi put u pisanim izvorima Vaznesenje se pominje u turskom popisu iz 1525. godine, gde je u ataru sela Međuvršje upisan pod imenom manastir Drobnjak. Manastir je najverovatnije stradao kao i većina drugih hramova u klisuri za vreme Velike seobe 1690. i sledećih 250 godina ležao u ruševinama… Prolazilo je vreme, a pred kraj Drugog svetskog rata, zalaganjem episkopa Nikolaja Velimirovića, počinje nova obimna obnova Vaznesenja.

Naša sagovornica ističe da je monografija objavljena u godini jubileja, u kojoj je obeleženo osam vekova autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve, s blagoslovom episkopa žičkog i finansijskom podrškom grada Čačka.

– Velika mi je čast što sam dobila blagoslov i poverenje oca igumana Timoteja. Tokom rada na monografiji imala sam odrešene ruke. Bio je veliki izazov pronaći materijal, prikupiti tekst, fotografisati i onda sve likovno-grafički oblikovati. Značajno je to što je ta monografija prvo štampano izdanje od osnivanja manastira i u njoj su prikupljeni svi podaci o njemu – kaže Jelena Kužetić i dodaje da monografija ima 141 stranicu i više od 80 fotografija.

Sagovornica Srpske ekonomije objašnjava da je rad na monografiji počeo 2013. godine i da se do njenog objavljivanja manastir menjao i obnavljao. Zbog toga je i monografija više puta doživela redizajn.

U vreme kada je počelo skupljanje materijala za monografiju, Vaznesenje je postalo muški manastir i pokrenuti su novi građevinski radovi na crkvi, zvoniku i porti. Posebna zanimljivost jeste to što je crkva kao poseban dar od episkopa valjevskog Milutina u to vreme dobila na čuvanje delić moštiju Svetog vladike Nikolaja.

Jednobrodna građevina

Objašnjavajući arhitekturu manastirske crkve, Jelena Kužetić kaže da je to jednobrodna građevina s niskom kupolom iznad centralnog traveja i polukružnom oltarskom apsidom.

– Prvobitni izgled crkve danas nije poznat. Cela građevina sazidana je od kamena nejednake veličine. Spolja crkva nema nikakvih posebnih ukrasa. Ulaz u crkvu je sa severne strane, preko priprate, što je retkost u pravoslavnim hramovima. Monah Mihailo Filipović sazidao je 1956. godine nesrazmerno veliku zvonaru, koja je u okviru manastirske porte, s kvadratnom osnovom i krovom u obliku manje piramide. Od originalnog kamenog nameštaja ostale su amvonske rozete, jedna s motivom ruže sa tri niza listova, a druga s biljnim i geometrijskim motivima – objašnjava naša sagovornica.

Kužetićeva posebno ističe Rukopisno Četvorojevanđelje koje je nastalo u Vaznesenju 1570. godine, a na kome postoji zapis da je prepisano „trudom i usrdnošću igumana Silvestra jeromonaha i celog bratstva”.

– Knjiga je presvučena kožom u koju je, na sredini prednje korice, utisnut dekorativni duguljasti medaljon izveden spajanjem četiri saracenska, posuvraćena luka, koji oivičavaju scenu raspeća. Ceo rukopis ukrašen je sa pet većih i četiri manje zastavice koje su, u funkciji vinjeta, stavljene na završetku Jevanđelja – ističe Jelena Kužetić.

Vernici koji posete manastir Vaznesenje, prema rečima naše sagovornice, uvek se rado podsete reči vladike Nikolaja Srpskog: „Velika je sila Istina i ništa u svetu ne može odoleti toj sili”.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ