Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Tesla i njegova zaostavština

Izumi koji su postavili temelje XX veka
Piše: Nenad Šijaković, mr elektrotehničkih nauka

Pre više od dvadeset godina, profesor matematike u tada XV beogradskoj gimnaziji, danas Gimnaziji „Patrijarh Pavle”, na Labudovom brdu u Beogradu, tokom jednog časa umesto algebre održao je učenicima životnu lekciju sledećim rečima: „Autoriteti su dozvoljeni, možda čak i poželjni, u svim aspektima života, osim u jednom, u znanju. Samo konstantnim dovođenjem autoriteta u pitanje, kritičkim osvrtom, moguć je progres, veliki tehnološki proboj u svakoj oblasti nauke”.

Jedan drugi naš savremenik takođe je primetio: „Kameno doba nije završeno zato što je ponestalo kamenja, već zato što je došlo do razvoja svesti čoveka, koji je za posledicu imao prihvatanje novog i razvoj novih tehnologija”.

Suptilna polja

Neverovatna je sprega fizike i metafizike. Vezu materijalnog i duhovnog, koja je neophodna i jasna svakome ko voli i dovoljno poznaje matematiku, a dopušta sebi da oseti prirodu, zvanična nauka ni do dan-danas nije objasnila. Usled svojih ograničenja, današnja fizika ne oseća i ne vidi spregu s tim što bi pobornici rada i dela Nikole Tesle nazvali suptilnim poljima. Ta polja postoje svuda oko nas i u nama, samo još nemamo načina da ih predstavimo, odnosno izmerimo, već ih samo intuicijom osećamo. Talasi koji čine suptilna polja verovatno su najvažnije otkriće Nikole Tesle.

Fizika Nikole Tesle ne može se pravilno shvatiti bez njene duhovne komponente. Večita borba materijalnog i duhovnog i danas traje. Tome smo svi svedoci, što na svetskoj geostrateškoj sceni, što u nauci, što u nama samima. Pobeda je u humanizmu i deljenju, empatiji i filantropiji, u božjim vrednostima po kojima je živeo Nikola Tesla. Samo njegovo shvatanje fizike i opšte, univerzalne, dopunjene fizičke teorije svega, preciznije – dopunjene Maksvelove talasne jednačine u ovom slučaju, moglo bi da obuhvati vidljivi materijalni i duhovni svet koji osećamo ali ne vidimo. Samo tako možemo doći do opštih, univerzalnih postulata koji će nam posledično otvoriti vrata tajni univerzuma i svepostojanja.

Uveličavajući predajnik

Vrhunac višegodišnjeg napora s nizom eksperimentalnih testiranja i posledičnih patenata koji, prema rečima samog Tesle, predstavljaju njegov najvažniji pronalazak jeste uveličavajući predajnik. Tesla je u Kolorado Springsu radio na uveličavajućem pojačivaču koji omogućava da se eksperimentalnim putem dokaže postojanje skalarnih talasa koji po svojoj prirodi i načinu prostiranja odstupaju od danas jedino poznatih i od nauke u potpunosti objašnjenih, elektromagnetnih –transverzalnih talasa, koje možemo nazvati i hercijanskim talasima.

Skalarni talasi jesu oni pomoću kojih, po teoriji prof. dr Konstantina Mejla, komuniciraju sve ćelije u našem organizmu i na kojima se zasniva gravitacija kojoj zvanična nauka još nije odredila tačan uzrok i način nastajanja. To su talasi kojima, figurativno rečeno, diše naša planeta i na kojima se najverovatnije zasniva i sama esencija našeg postojanja – duša.

„Imao sam veliku sreću da otkrijem nove i zapanjujuće fenomene kakvi su obrtno magnetno polje i svetljenje bežične vakuumske cevi i mnoge druge efekte visokih frekvencija koji su zadivili svet. […] Ali ono što me je impresioniralo kao lepše od bilo čega drugog jeste otkriće stacionarnih talasa koje sam načinio 1899, a koje je pokazalo da cela planeta na kojoj živimo, uprkos svojoj nepojmljivoj veličini, može biti naterana da odgovara treperenjem na najtiši šapat ljudskog glasa”, pisao je Tesla o tom svom otkriću koje je zaštitio patentom 1902. godine, kao i još nekoliko kasnije.

Na Long Ajlendu 1901. i 1902. Tesla je radio na uveličavajućem predajniku, uređaju osmišljenom da korišćenjem električnih i magnetnih skalarnih talasa vrši globalni bežični prenos informacija i energije. Osim u energetici, Tesla ogromne mogućnosti primene novootkrivenih skalarnih talasa vidi i u medicini, u neinvazivnoj terapiji i lečenju prenosom informacije do obolelih ćelija u našem organizmu. Ostaje da se u bližoj budućnosti eksperimentalnim putem dokaže i jedan i drugi vid primene, na čemu radi nekoliko centara u Evropi i SAD.

Značajno za oba Teslina otkrića jeste to što je njima nedvosmisleno esperimentalno pokazao postojanje skalarnih, longitudalnih talasa i ukazao da je greška njihovo zanemarivanje u opšteprihvaćenim, ali uprošćenim Maksvelovim talasnim jednačinama koje danas koristimo u elektromagnetici.

Oživljavanje ideje

Nakon otprilike 120 godina Teslinu tehnologiju bežičnog prenosa električne energije oživljava privatna američka kompanija Viziv Technologies, LLC, ali se nigde ne navodi da je to njegov izum. Reč je o kontinuitetu priznatih otkrića kojima je Tesla udario temelje XX veka, a vreme će potvrditi i XXI, pa i XX.

Osim opšte poznatih otkrića Nikole Tesle bez kojih današnji višefazni elektroenergetski sistem ne bi praktično ni postojao, obrtnog magnetnog polja, asinhronog motora, aparature za proizvodnju i korišćenje skalarnih talasa i polja, tu je i veliki broj njegovih izuma koji su u zvaničnoj literaturi i naučnim krugovima pripisani drugim naučnicima, poput rendgenskih zraka, radara, radija, elektrona…

Najinteresantniji su otkriće elektrona i rendgenskih zraka, za koje je 1901. godine dodeljena prva Nobelova nagrada za fiziku – Vilhemu Konradu Rendgenu. Tesla je prvi otkrio te nove zrake, ali je zakasnio s objavljivanjem saznanja jer je obnavljao laboratoriju koja je izgorela početkom 1895. Slično se desilo i s otkrićem elektrona. Tesla je 1891. obznanio rezultate svojih eksperimenata s električnim pražnjenjem u vakuumskoj cevi, protumačivši ih ispravno kao delovanje električno nabijenih čestica. Džozef Džon Tomson je u ponovljenim ogledima dokazao da postoje naelektrisane čestice kakve je Tesla opisao, nazvao ih elektronima i okitio se Nobelovom nagradom.

Toranj

Viziv Technologies, LLC, početkom 2019. godine objavio je da je spreman da započne globalno testiranje sa svojim tornjem za bežični prenos energije i podataka koji je građen 2016/17. Iako je možda razumljivo što je ta tehnlogija držana „u hladnoj rezervi” duže od sto godina, neshvatljivo je što se kada je napokon primenjena nigde nije spomenuo njen pronalazač – Nikola Tesla.

Priča se svela na nemačke fizičare Džonatana Ceneka i Arnolda Somerfelda, koji su početkom XX veka razvili teoriju površinskog prostiranja EM talasa, kao i Amerikance, dr Džejmsa Koruma i Kenet Korum, istaknute aktiviste Teslinog memorijalnog društva u Njujorku, koji su polovinom prošlog veka otkrili mogućnost korišćenja tzv. površinskog prostiranja EM talasa.

Pitanje je u čemu se razilaze Tesla i predstavnici Viziv Technologies LLC. Najverovatnije ni u čemu, ali način na koji ta kompanija predstavlja svoju tehnologiju odstupa po karakteristikama i prirodi korišćenih talasa od onih za koje je tu mašinu osmislio Tesla. Na veb-stranici te kompanije navodi se da uređaj koristi transverzalne, površinske talase. Te talase može da proizvede Teslin uređaj. Ali njena suština je u drukčijoj vrsti talasa, koja čini sve oko nas, pa i nas same, u tzv. skalarnim, longitudalnim talasima.

Problem prepoznavanja postojanja skalarnih talasa leži u njegovim posledicama koje će neminovno dovesti do rušenja nekih do sada neupitnih autoriteta i postulata moderne fizike. Istih onih koje je u svoje vreme dovodio u pitanje i sam Tesla. Na primer, uvođenjem skalarnih talasa postaće upitan aksiom konstantnosti i nemogućnosti postojanja brzina većih od brzine svetlosti, kao i neki od Ajnštajnovih postulata, koji su uneli više pitanja nego odgovora u sveukupnu ljudsku spoznaju spoljašnjeg sveta i neistraženog sveta unutar nas.

Sudbina dosijea

Inače, nakon što je Nikola Tesla pronađen mrtav u januaru 1943. godine u svojoj hotelskoj sobi u Njujorku, predstavnici američke kancelarije za strance oduzeli su mnoštvo dokumenata koji su se odnosili na delo našeg 86-godišnjeg pronalazača.

Šta se dogodilo s Teslinim dosijeima od tada, kao i šta se tačno nalazilo u njima, obavijeno je misterijom, i bilo je plodno tlo za mnogo teorija zavera. Nakon godina prepričavanja teorija o mogućim zataškavanjima, FBI je prema Zakonu o slobodi informacija 2016. godine skinuo oznaku tajnosti sa oko 250 stranica Tesline dokumentacije. Sledila su još dva dodatna objavljivanja dokumentacije, poslednje u martu 2018. Ali mnoga pitanja i dalje ostaju bez odgovora, a neki Teslini dosijei i dalje nedostaju. Otud i pitanje zbog čega se Teslina naučna zaostavština skriva od javnosti.

Tehnologija koja je danas dostupna plasira se i ulazi u široku upotrebu tek kada za to, prema mišljenju onih koji o tome vode računa, dođe vreme, i to postepeno, dozirano. Potrebno je prvo ostvariti maksimalan profit od već oprobane tehnologije pre nego što je zameni neka nova. Zato smo na prvu, mada samo delimičnu upotrebu tog najvažnijeg pronalaska Nikole Tesle, čekali 120 godina. Koliko ćemo čekati na njenu punu primenu vreme će pokazati.

Ono što ostaje nama u Srbiji, prepunoj mladih pametnih ljudi, jeste da se vratimo Tesli, tačnije da se on vrati nama i počne da se proučava tamo gde je najprirodnije, na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ