Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Avenija otvorila vrata u svet

Ekonomsko osamostaljivanje žena s Kosova i Metohije
Piše: Ivana Raković

Priča o Udruženju poslovnih žena Avenija iz Lapljeg Sela zapravo je priča o marljivosti, hrabrosti, istrajnosti Kosovki koje su i posle rata 1999. godine, ostavši bez igde ičega, krenule od nule i osvojile svet.

Kada su se pre dvadeset godina, po završetku rata, našli na vetrometini, bez domova i posla, svi uglavnom bez ikakvih sredstava za život, kosmetski Srbi krenuli su na put pun neizvesnosti. Neki su otišli u sela centralnog Kosova i Metohije, drugi se zadržali u severnom delu Kosovske Mitrovice, treći su ostali tamo gde ih je put naneo… Najteže je bilo, a i danas je, onima koji su se zadržali u enklavama i u okruženju koje nije omogućavalo ni slobodu kretanja.

Život u enklavama opasanim bodljikavom žicom, u neprijateljskom okruženju, nije obećavao ništa dobro. Ali i u takvim uslovima morao je da se nastavi. A ženama iz ovih krajeva, koje su vekovima živele u strahu od sutra, između vidanja rana ratnicima i odgajanja dece, često bez muške pomoći, nije bilo teško da sudbinu uzmu u svoje ruke. Gordana Đorić jedna je od njih. I žene koje je okupila u Udruženju „Avenija”, što im je otvorilo vrata enklava i odvelo ih u svet.

Sve iznova

Do rata 1999. Gordana Đorić bila je uspešna poslovna žena u Prištini. Imala je privatnu firmu sa 75 zaposlenih. Posle rata, firma, stan, sve što je sticala godinama, ostalo je u tom gradu. Ali život ide dalje i vremena za gubljenje nije bilo. Trebalo je početi od nule. I počela je. Nedaleko od Prištine, u Lapljem Selu, gde je nastavila život, ubrzo je pokrenula sopstvenu firmu u kojoj je zaposlila nekoliko radnika, a onda je došla na ideju da osnuje Udruženje poslovnih žena.

– Bilo je to vreme kada smo se bukvalno borile za opstanak, a da bismo opstale, potreban je ekonomski razvoj. Tada su skoro svi bili bez posla i prihoda i nekako je bilo najlogičnije da se uposle žene, vredne domaćice. Udružene u „Aveniju”, videle smo svoju perspektivu. Želja mi je bila, i u tome sam uspela, da na taj način podstaknem sunarodnice da pokretanjem sopstvenih projekata poboljšaju život sebi i svojim porodicama. Žene su uvek bile na neki način jače od muškaraca, pa su i ovaj put, u situaciji koja je izgledala bezizlazno, uspele da se ekonomski osamostale. I ponovo se pokazalo da su žene odgovornije, pa i u najtežim situacijama, kakva je bila posleratna, spremne da učine sve da bi deci i porodici obezbedile pre svega hranu – priča za Srpsku ekonomiju Gordana Đorić, koja je, između ostalog, dobitnik i priznanja Privredne komore Srbije za najuspešnijeg menadžera.

Uz podršku Privredne komore Srbije i Agencije za regionalni razvoj Srbije, kao i uz pomoć Milene Vasić, Gordana je okupila žene iz centralnog Kosova, koje su i ovaj put pokazale da mogu da izdržavaju porodicu. Okupljene oko „Avenije”, brzo su naučile kako da planiraju svoj rad, da naprave biznis plan… „Avenija” im je omogućila da dobiju donacije. Gordana Đorić iskoristila je svoje nekadašnje kontakte, obnovila poslovne veze i pronašla banke i agencije koje su bile spremne da finansiraju te projekte.

Za biznis nema granica

ideje su, kako kaže, sustizale jedna drugu. Pokazalo se da prihode mogu da donesu kako zanatske usluge i prodaja mleka i mlečnih proizvoda tako i proizvodnja kolača, izrada rukotvorina, lekovito bilje… Organizovale su prve prodajne izložbe i roba je brzo našla kupce. Pripadnicima međunarodnih snaga dopali su se i ručni radovi, i slatko, pekmezi, sokovi… Proizvodi tih žena prešli su granice.

– Problem je, bar nam se tako činilo, nastao kada smo odlučile da proširimo delatnost i izađemo na tržište izvan enklava. Ali uspele smo i u tome – ističe Gordana.

Sledeći korak bio je uspostavljanje kolektivnog rada. Sve to iziskuje sredstva, ali ove vredne žene se snalaze i rade na novim projektima.

Danas „Avenija” okuplja više od 350 žena s čitavog Kosova i Metohije, koje su organizovane u 32 udruženja. I svakim danom sve ih je više. Uvidele su da postoji način da se ekonomski osamostale ili da donose dodatne prihode domaćinstvima. Kada se kaže „Avenija”, mnoge to asocira na borbu Srba za opstanak na Kosovu i Metohiji – radom. Naša sagovornica ističe da su upravo rad i angažovanje osnov svega.

– Uvek sam bila protiv toga da se primaju nezarađene plate. Ako želimo da obezbedimo egzistenciju, moramo da radimo i sami stvaramo što bolje uslove za privređivanje – ističe Đorićeva i dodaje da je zapošljavanje osnov opstanka Srba, naročito mladih, na Kosovu i Metohiji.

Mnoge članice „Avenije” danas poseduju mini-farme i proizvodnju u domaćoj radinosti. Najzastupljenija je proizvodnja mlečnih proizvoda, meda, kolača i torti, zimnice, trikotaže i poljoprivrednih proizvoda.

– U okviru Udruženja pokrenule smo dve radionice za tkanje i šivenje, u Lapljem Selu i Gračanici, gde izrađujemo odevne predmete, delove narodne nošnje, suvenire i ukrasne predmete za domaćinstvo. Ne posedujemo profesionalne mašine, već radimo na malim kućnim mašinama, tako da nam je proizvodnja ograničena – saznajemo od Đorićeve.

Proizvodnju ograničava i nedostatak finansija. Opština Gračanica pomaže onoliko koliko je u mogućnosti. Ali, kako kaže Đorićeva, mogućnosti su im, nažalost, vrlo male, tako da se same dovijaju kako znaju i umeju. U minulih dvadeset godina podnosile su mnoge projekte koji se tiču ekonomskog razvoja, pokretanja ženskog preduzetništva i otvaranja novih radnih mesta, ali nisu uvek nailazile na razumevanje.

Uprkos svemu, idu dalje. Kao i život, koji nije stao 1999.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem