Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sistem treba da teče kao reka

Jelena Mekvilijams, predsednica američke Federalne korporacije za osiguranje depozita
Razgovarale: Jelena Filipović i Vesna Zdravković

Predsednica američke Federalne korporacije za osiguranje depozita (FDIC) Jelena Mekvilijams, devojačko Obrenić, jedna je od uspešnih Srpkinja u Sjedinjenim Američkim Državama. Mnogi je smatraju najuspešnijom.

Na tu veoma visoku poziciju nominovao ju je američki predsednik Donald Tramp, a Senat (Gornji dom Parlamenta) odobrio je tu nominaciju. Mekvilijamsova nam kaže da niko ne može da je smeni do isteka petogodišnjeg mandata, 2023. godine, osim u slučaju da počini neko krivično delo.

– Tata me je pitao ko mi je šef, a ja mu odgovorim: „Pa, kako da ti kažem, tata, ja nemam šefa” – rekla je Jelena Mekvilijams u razgovoru za Srpsku ekonomiju, ali i dodala da dva puta godišnje mora da svedoči u američkom Kongresu.

Jelena Mekvilijams 1991. godine, posle trećeg razreda Matematičke gimnazije u Beogradu, otišla je na dalje školovanje u Sjedinjene Američke Države. Po diplomiranju na studijama političkih nauka na prestižnom Univerzitetu Berkli, ostala je da živi i radi u Americi. Završila je i postdiplomske studije prava i jedno vreme radila kao advokat u Silicijumskoj dolini. Zatim je otišla u Vašington, gde je prvo radila u američkoj Centralnoj banci, a potom u Senatu.

Kaže da je u nekoliko navrata dolazila u Beograd, prvo 1999. godine, a onda posle bombardovanja, 2002, 2012. i poslednji put 2017. na samo 48 sati. Decembra 2019. ponovo je došla u rodni grad, ovaj put na poziv Agencije za osiguranje depozita u Srbiji, koja je proslavila trideset godina postojanja.

Srbija ne zaostaje za svetom

U razgovoru za Srpsku ekonomiju Jelena Mekvilijams priseća se da je u vreme kada je otišla iz zemlje Beograd tek počeo da se razvija. Usledilo je, kako je primetila, vreme nazadovanja, ali sada je očigledno da su stvari mnogo bolje.

– Međutim, pitanje je da li je dovoljno dobro da mogu da se zadrže talenat i stručnost, da ne odlaze u inostranstvo, a da bi se to desilo, neophodna je ekonomska infrastruktura koja se zasniva na pravnoj infrastrukturi, da ljudi veruju u sudove, da se zakoni ne menjaju svakih šest meseci, da se primenjuju tako da štite ljude i imovinu, da se kapital obrće kroz ekonomiju, tj. da ne bude zaključan – kaže Jelena Mekvilijams i dodaje da godišnje iz Srbije odlazi 55.000 obrazovanih ljudi, što, prema njenom mišljenju, ne sme da se dešava.

Mekvilijamsova ističe da naša zemlja ne zaostaje za svetom.

– Srbija je relativno mala na svetskoj sceni, u njoj nema dovoljno kapitala i zato mora da dozvoli da strani kapital uđe. To bi omogućilo da ekonomija bude kako treba i da broj nezaposlenih bude što manji – dodaje Jelena u razgovoru za Srpsku ekonomiju.

Naša sagovornica primećuje da je u Srbiji mnogo reformi uspelo. Dodaje i da se radi kako treba, ali da je potrebno učiniti još nešto.

– Neophodno je da se zakon usvoji i sprovodi kako treba, jer bi to ljudima dalo garanciju da se poštuju ljudska prava. Zakon mora da funkcioniše, da bude stabilan i transparentan. Potrebno je da se sudski procesi sprovode kako treba i da uknjižavanje bude brže, a ne da stoji mesecima. Ne sme da bude čekanja – ističe naša sagovornica.

Kao primer navodi da je, kada je uzela zajam i kupila kuću u Sjedinjenim Američkim Državama, sve poslove završila istog dana.

Bitno je osećanje stabilnosti

Govoreći o saradnji srpske agencije s američkom Korporacijom za osiguranje depozita, Jelena Mekvilijams kaže da je Agencija za zaštitu depozita u Srbiji ono što je već uradila generalno učinila na osnovu američkog sistema i da trenutno nastoji da napravi premije za osiguranje zasnovano na riziku banaka.

– Agencija je uradila mnogo da ima sličnu šemu kao u SAD – kaže naša sagovornica.

Prema njenim rečima, američka vlada i njeno ministarstvo spremni su da ponude tehničku pomoć, da obuče osoblje, da se razmeni znanje, a sve radi zaštite ljudi. Ističe da joj je najteže kada vidi stare koji nisu zaštićeni.

– To je ono kada vas srce zaboli – rekla je naša sagovornica i objasnila da je zato bitno da postoji osiguranje depozita i da ljudi imaju osećaj da postoji stabilnost.

U razgovoru za Srpsku ekonomiju Jelena Mekvilijams osvrnula se i na reforme, za koje je rekla da moraju da se nastave. Objasnila je da postoje velike i male promene.

– Male promene veoma pomažu sistemu da teče kao reka. Ako postoji kamen u reci, sistem treba da teče oko kamena da bi kapital išao kroz ekonomiju – smatra naša sagovornica.

Tokom razgovora, Mekvilijamsova je navela i primer iz SAD.

– U Sjedinjenim Američkim Državama 250.000 dolara je maksimalan iznos za osiguranje depozita. Ako osoba ima više od tog iznosa, sve što je preko može da se stavi u drugu banku i da opet bude osigurano po istom sistemu, do 250.000 dolara – navela je Jelena Mekvilijams.

Osvrnula se i na rad korporacije na čijem je čelu. Objasnila je da je veoma striktno utvrđeno na koji način njena korporacija radi s finansijama. Oni ne uzimaju pare iz poreskog odbora, a sav novac za fond za funkcionisanje zaštite depozita i njenog ministarstva dolazi od uplate banaka u sistem za depozit osiguranja.

– Svaka banka koja se otvori u Sjedinjenim Američkim Državama mora da ima osiguranje depozita, mora da kupi tu polisu osiguranja. Mi smo njihova supervizija, mi njih kontrolišemo, oni su odgovorni meni. Naši kontrolori dnevno pregledaju 3.700 banaka, a indirektno regulišemo ukupno 5.400 banaka – kaže naša sagovornica i dodaje da je to veoma velika autonomija jednog ministarstva.

Taj podatak dovoljan je da se zaključi da je posao koji radi Jelena Mekvilijams veoma odgovoran. Otud i pitanje da li se pokajala što je prihvatila tako veliku obavezu i odgovornost. Naša sagovornica priznaje da se nijednog trenutka nije pokajala što je prihvatila tu visoku i vrlo odgovornu funkciju, na koju, kako kaže, ne planira da zasedne čak i ako joj bude predložen novi mandat.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ