Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Slobodne zone miljenice kompanija

Šta privlači domaća i strana preduzeća
Piše: Danica Stević

Zbog brojnih povlastica koje nudi investitorima, Slobodna zona Pirot nedavno je proglašena najuspešnijom u Srbiji i trećom u svetu, i to na rang-listi „Fajnenšel tajmsa”. Nudeći besplatne priključke za infrastrukturu, 50 odsto popusta na korišćenje svih javnih usluga u prvih pet godina poslovanja, mogućnost korišćenja objekata već izgrađenih u okviru zone, kao i carinske i poreske olakšice koje imaju svi investitori nastanjeni u slobodnim zonama u našoj zemlji, Pirot se svrstao na vrh liste najboljih poslovnih zona, najpre u Srbiji, sada i u Evropi. Potvrdu toga dobio je ne samo od prestižnog „Fajnenšel tajmsa” već i skorašnjim učestvovanjem na Svetskoj konferenciji slobodnih zona održanoj u Kini.

Slobodna zona Pirot, kao najuspešnija i najstarija u Srbiji, godišnje prometuje nešto manje od 700 miliona evra. Zbog zainteresovanosti investitora trenutno se radi na proširenju njenih granica, a još veći rast i više investitora očekuje se tek po završetku istočnog kraka Koridora 10 i povezivanja s auto-putem. Skorašnje priznanje Pirot je dobio, prema obrazloženju, zbog najboljih podsticaja koje nudi i povećanja broja preduzeća za 22 odsto za poslednjih godinu dana.

U Pirotskoj slobodnoj zoni prošle godine poslovalo je 75 preduzeća, i to 43 domaća i 32 strana, od kojih su najpoznatija „Tigar Pirot” i „Tigar tajers”. Broj zaposlenih je oko 5.500. Iako je, prema podacima Uprave za slobodne zone Ministarstva finansija, broj korisnika te slobodne zone manji nego 2016, u Pirotu se hvale kako je upravo zahvaljujući slobodnoj zoni u njihovom gradu ekonomska situacija drastično bolja. Kao ilustraciju navode primer da je Pirot pre deset godina bio na 100. mestu po visini zarade u Srbiji, dok se danas nalazi među prvih 20, odmah iza beogradskih opština.

Trenutno u Srbiji ima 14 slobodnih zona, a njihov razvoj ubrzao se usvajanjem Zakona o slobodnim zonama 2006. godine.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ