Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mladi stručnjaci se nakon završenih studija u inostranstvu vraćaju u Srbiju

Migracije i dijaspora
Foto: GIZ/Marko Risović
Srpska ekonomija

Šest srpskih stručnjaka, koji su se usavršavali u inostranstvu, vratilo se u Srbiju kako bi podelili stečeno znanje i veštine, a institucijama gde su oni zaposleni je uručena oprema. Oprema u vrednosti više od 40.000 evra dodeljena je u okviru Programa “Migracije i dijaspora” Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

“GIZ kroz ovaj program podržava kvalifikovane povratnike srpskog porekla koji su boravili u Nemačkoj radi školovanja ili stekli relevantno radno iskustvo a zainteresovani su za povratak i zaposlenje u svojoj matici. Kroz naš program je ukupno podržano 22 kvalifikovana povratnika“ objašnjava Snežana Antonijević, savetnica za kvalifikovane povratnike i rad sa dijasporom u GIZ-u.

Kako dodaje, reč je o osobama visokih kvalifikacija i menadžerima koji žele da podele svoja znanja, veštine, ideje i svoja iskustva i tako osnaže poslodavce kod koga se zapošljavaju.

“Ukupna vrednost opreme koja je uručena poslodavcima je nešto više od 43.000 evra”, rekla je Antonijević.

Doktorka veterinarske medicine Ana Vasić, je angažovana u Grupi za medicinsku entomologiju, Instituta za medicinska istraživanja, Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerziteta u Beogradu. Kroz navedeni program je Institutu obezbeđena vredna laboratorijska oprema. Vasić je nakon odbranjenog doktorata na Fakultetu veterinarske medicine, Univerziteta u Beogradu, svoja istraživanja nastavila na Friedrich-Loeffler Institut, Riems, Greifswald kao naučni saradnik-postdoktorant, a zatim se vratila.

U Srbiju se vratila i kulturološkinja Mariji Đorđević koja je angažovana na Filozofskom fakultetu u Beogradu, u Centru za digitalnu istoriju umetnosti. Njenom poslodavcu obezbeđena je IT oprema potrebna za digitalizaciju bogate zbirke istraživačkog materijala i terenske dokumentacije. Đorđević je u Nemačkoj završila doktorske studije i bila zaposlena na Univerzitetu u Hildeshajmu.

I Marko Panić i Bogdan Jovanović vratili su se u Srbiju uz pomoć programa “Migracije i dijaspora” namenjenom kvalifikovanim povratnicima. Obojica rade na Biološkom fakultetu, u Centru za humanu molekularnu genetiku. GIZ je fakultetu obezbedio IT i laboratorijsku opremu. Molekularni biolog iz Srbije, Marko Panić, doktorirao je u Nemačkoj i bio zaposlen na Univerzitetu u Štutgartu, a nakon doktorata na Univerzitetu u Hajdelbergu u Nemačkoj, molekularni biolog Bogdan Jovanović nastavio je svoje istraživanje kao postdoktorant na Univerzitetskoj klinici u Mannhajmu.

GIZ je u okviru ovog projekta podržao i NVO Zajedničko, u vidu IT opreme, gde je zaposlena Aleksandra Lakić, koja je završila master studije sociologije na Humboldt univerzitetu u Berlinu.

Kroz globalni Program migracije i dijaspora GIZ podržava kvalifikovane povratnike u 22 zemlje širom sveta. Pored podrške stručnjacima, kroz Program Migracije za razvoj podržane su i osetljive kategorije povratnika poput, povratnici po readmisiji i pripadnici ugroženih kategorija društva.

Globalne programe “Migracije i dijaspora” i “Migracije za razvoj” koje u Srbiji sprovodi GIZ, finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj iz Nemačke (BMZ).

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ