Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Građani bi prednost dali kvalitetu u odnosu na cenu

NALED-ovo istraživanje stavova građana, ponuđača i naručilaca
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Zdravstvo je prioritetna oblast u koju bi građani Srbije uložili najviše novca kroz javne nabavke. Sledi obrazovanje, infrastruktura i zaštita životne sredine. Takođe, čak 69% građana smatra da bi u javnim nabavkama prednost trebalo dati kvalitetu, a ne ceni, pokazalo je ovogodišnje NALED-ovo istraživanje stavova građana, ponuđača i naručilaca.  

Međutim, zvanični podaci pokazuju da je prošle godine na javne nabavke u Srbiji potrošeno rekordnih 560 milijardi dinara, ali u čak 95% nabavki nije birano najkvalitetnije nego najjeftinije. Uz to, iako su od ponuđača mogli da zahtevaju da ponuda ispunjava i ekološke ili socijalne kriterijume, naručioci su sproveli samo 650 zelenih nabavki i još 86 socijalnih što je i dalje veoma malo spram 183.000 realizovanih tendera.

I ponuđači i naručioci saglasni su da su razlozi za manju primenu drugih kriterijuma to što su takve nabavke rizičnije, nemaju model po kojem bi kreirali kriterijume ili nisu dovoljno obučeni za njihovu primenu. Zbog toga je unapređenje znanja ponuđača i naručilaca bilo u fokusu projekta “Efektivne javne nabavke u službi ekonomskog rasta”, koji je sproveo NALED, u saradnji sa Švedskom agencijom za međunarodnu razvojnu saradnju Sida, u cilju podrške reformi sistema nabavki započetoj pre tri godine usvajanjem novog zakona.

- Novi zakon i uvođenje elektronske procedure posredstvom portala evidentno su promenili sistem javnih nabavki nabolje, što potvrđuje 64% ponuđača i čak 91% naručilaca u istraživanju NALED-a. Međutim, kao veliki izazovi i dalje stoje pitanja transparentnosti postupaka i poroznosti na korupciju, kao i niska konkurencija, sa prosečno 2,5 ponude po tenderu – izjavila je izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović na završnoj konferenciji projekta.

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuele Žiofre istakao je da su pravni i institucionalni okviri Srbije u oblasti javnih nabavki u velikoj meri usklađeni sa pravnim tekovinama EU.

- Tako je Srbija generalno umereno pripremljena u oblasti javnih nabavki, ali bez napretka u poslednjem godišnjem izveštaju Evropske komisije i sa rizikom od nazadovanja u slučaju da se zabrinjavajući trendovi nastave. Zabrinjavajuća su izuzeća od primene zakona o javnim nabavkama i veliki broj nepravilnosti u ugovorima koje je revidirala Državna revizorska institucija. Srbija treba da ukine zakon o posebnim procedurama za linearne infrastrukturne projekte, kao i da obezbedi da međudržavni sporazumi zaključeni sa trećim zemljama ne ograničavaju konkurenciju neopravdano i da poštuju osnovne principe javnih nabavki, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i pravnim tekovinama EU.  U pogledu javnih nabavki Srbija treba da okrene brod u pravom smeru – rekao je Žiofre.

Tokom projekta sprovedeno je više od 70 obuka koje je pohađalo oko 1.500 predstavnika ponuđača, naručilaca, sudija i tužilaca, Kancelarije za javne nabavke i Republičke komisije za zaštitu prava, kao i organizacija civilnog društva i medija. Više od 600 ponuđača prošlo je treninge za korišćenje Portala javnih nabavki, a za naručioce je pripremljen vodič za primenu kriterijuma kvaliteta u nabavkama arhitektonskih, programerskih i konsultantskih usluga, kao i vodiči za primenu zelenih kriterijuma u nabavkama izgradnje javnih zgrada, ekoloških vozila za javni prevoz, asfaltiranja ulica i puteva, postavljanja javne rasvete i obezbeđivanja kancelarijskog materijala. Deo njih upoznao se i sa najboljim praksama u Evropskoj uniji u okviru studijskih poseta Sloveniji, Italiji, Nemačkoj, Francuskoj i Luksemburgu.

- U poslednje dve godine projekat “Efektivne javne nabavke” pomogao je razvoju transparentnijeg i odgovornijeg sistema javnih nabavki, a posebna pažnja posvećena je uvođenju ekoloških kriterijuma. Transparentan, odgovoran i efikasan sistem javnih nabavki štedi novac i pomaže u uspostavljanju uslova koji ubrzavaju rast privatnog sektora – rekla je ambasadorka Kraljevine Švedske u Srbiji Anika Ben David.

U okviru projekta razvijena je i e-learning platforma. Na adresi www.lppp.rs svi zainteresovani moći će da se potpuno besplatno informišu, obnove ili steknu nova znanja o svim aspektima javnih nabavki, od regulative do pripreme postupka ili ponude. Projekat je podržao i unapređenje Registra ponuđača u APR-u. Od sledeće godine, procedura upisa u registar biće potpuno elektronska i ponuđači više neće morati da pribavljaju i dostavljaju podatke koje organi već poseduju te će im učešće u nabavkama biti olakšano.

Direktorka Kancelarije za javne nabavke Sandra Damčević istakla je da je zadatak te institucije da kontinuirano nastavi da radi na unapređenju sistema javnih nabavki.

„Fokus u narednom periodu biće na podsticanju konkurencije, jačanju kapaciteta ponuđača, sa posebnim akcentom na mala i srednja preduzeća i osnaživanje naručilaca za primenu zelenih i socijalnih kriterijuma“, rekla je Damčević. 

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem