Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako zaraditi desetku iz finansijske pismenosti

Upravljanje finansijama
Srpska ekonomija

U svetu je 17. novembra obeležen Međunarodni dan studenata. Nakon dve i po godine promenljivog režima nastave akademci su ponovo redovni na fakultetima. Iako se pandemiji nazire kraj, bezbrižne studentske dane sada remeti kriza, koja je dodatno istanjila budžete roditelja. Za jedan broj akademaca ovo će svakako biti podsticaj da, ako do sada nisu, nađu honorarni posao i sa više pažnje se posvete upravljanju finansijama.

Hrana, udžbenici, račun za telefon, izlasci, treninzi – novca retko kad ima dovoljno za sve što im treba i što žele. Upravo zato je važno da usavrše veštinu finansijske pismenosti i zarade desetku koja se ne upisuje u indeks ali će im koristiti tokom čitavog života – pomoći da novac koji imaju na raspolaganju iskoriste što efikasnije.

Upravljanje novcem je važan deo odrastanja i obrazovanja, a mladi koji imaju lični tekući račun u prilici su da se upoznaju sa funkcionisanjem bankarskog sistema, platnim karticama i onlajn plaćanjem, za razliku od njihovih vršnjaka koji prvi račun otvore tek kad završe fakultet i dobiju stalan posao. U bankama postoji mogućnost otvaranja omladinskog računa bez ikakve naknade i bez kasnijih troškova mesečnog održavanja. Pravo na to imaju svi od 16 do 27 godina, uključujući studente i srednjoškolce. Na ovaj račun može leći i novac koji država uplaćuje kao pomoć mladima.

Za mladu osobu koja tek započinje svoj finansijski život, tekući račun je veliki i važan korak u procesu finansijske edukacije. Uz njega se dobija sve što je potrebno za jednostavno raspolaganje novcem u digitanoj eri – kartice i bankarstvo na klik. Studentima je posebno značajan s obzirom na to da priličan broj njih radi sezonski ili honorarno, a jedna od prvih stvari koje poslodavac traži jeste upravo račun u banci.

Akademcima je važno da svojim novcem raspolažu na jednostavan i siguran način, što im omladinski tekući račun omogućava. Debitnom karticom mogu bez naknade podizati novac na bankomatima u zemlji i inostranstvu. Ona im omogućava i da putem mBanking i NetBanking aplikacije onlajn plate dom, ishranu u studentskoj menzi i račune za komunalije ako stanuju privatno, tako da ne moraju da gube vreme na šalterima. Karticom isto tako mogu da obavljaju kupovinu na internetu, da plate dostavu hrane, ulaznice za bioskop i pozorište. Mnogi trgovci danas daju posebne popuste za onlajn plaćanja, pa će na ovaj način dodatno uštedeti.

Redovno praćenje stanja je dobar način da mlada osoba stekne sliku o sopstvenim prihodima i troškovima i da nauči da se proteže „prema guberu“, jer sa omladinskim računom nema mogućnosti dozvoljenog prekoračenja, podizanja čekova ili apliciranja za kredit, već se isključivo raspolaže sredstvima na računu. Tako će studenti morati da odgovorno raspoređuju novac kojim raspolažu u određenom vremenskom periodu, bilo da su ga sami zaradili ili su im roditelji priskočili u pomoć džeparcem.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ