Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na tržištu nepokretnosti obavljeno 35.939 kupoprodaja

Kretanje tržišta nepokretnosti u Srbiji u II kvartalu 2022. godine
Srpska ekonomija

Ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine iznosio je 2 milijarde evra, što predstavlja povećanje od 27,5% u odnosu na isti kvartal 2021. godine.

Ukupan broj kupoprodaja na tržištu nepokretnosti u drugom kvartalu 2022. godine u Republici Srbiji bio je 35.939, što je za 1%  više nego u drugom kvartalu 2021. godine. U drugom kvartalu 2022. godine u odnosu na drugi kvartal 2021. godine zabeležen je rast broja kupoprodaja u Novom Sadu za 83 ugovora (2,7%), Gradu Beogradu za 398 ugovora (4,4%), i  Kragujevcu za 51 ugovora (7,4%), dok je u  Gradu Nišu zabeleženo smanjenje za 7 ugovora (0,7%), objavio je Republički geodetski zavod.

Gde se najviše trgovalo?

Najveći broj sklopljenih kupoprodajnih ugovora u drugom kvartalu 2022. godine dostavljenih od strane javnih beležnika je na području Osnovnog suda u Novom Sadu – 3817 sa obimom novčanih sredstava od oko 265 miliona evra.

Najveći obim novčanih sredstava uloženih u nepokretnosti je na teritoriji Prvog osnovnog suda u Beogradu od blizu 577 miliona evra sa oko 3.686 kupoprodajnih ugovora dostavljenih od strane javnih beležnika. 

Na području ostalih sudova u Republici Srbiji sklopljeno je ukupno oko 32.100 kupoprodajnih ugovora, a ukupan obim novčanih sredstava iznosio je blizu 1.4 milijarde evra.

Učinak najuspešnijeg javnog beležnika

Javni beležnik sa najvećim brojem dostavljenih kupoprodajnih ugovora sklopljenih u drugom kvartalu 2022. godine je sa teritorije Prvog osnovnog suda u Beogradu i dostavio je 670 kupoprodajnih ugovora u ukupanom obimu novčanih sredstava od 109.6 miliona evra.

U drugom kvartalu 2022. najveći udeo u ukupnim novčanim sredstvima u prometu nepokretnosti u Republici Srbiji imao je promet stanova u iznosu od 1.09  milijardi evra, od čega je u Gradu Beogradu za stanove je izdvojeno 712 miliona evra. Učešće stanova u ukupnoj količini novca na tržištu u drugom kvartalu 2022. godine bilo je 55,5%, što je na približno istom nivou kao u drugom kvartalu 2021. godine.

Za stambene objekte (kuće, vikendice i stambene zgrade) izdvojeno je 183,9 miliona evra (9%), za građevinsko zemljište 172,5 miliona evra (9%), za poslovne prostore 105,8 miliona evra (5%), za poljoprivredno zemljište 53,2 miliona evra (3%) i dr. 

Kako se plaćalo?

Na osnovu prikupljenih podataka iz kupoprodajnih ugovora, u drugom kvartalu 2022. godine 12% nepokretnosti je plaćeno iz kreditnih sredstava, što je za 3% manje u poređenju sa drugim kvartalom 2021. godine. 

Iz kredita se najčešće plaćaju stanovi. U drugom kvartalu 2022. godine 27% stanova u Republici Srbiji je plaćeno kreditnim sredstvima, što je za 8% manje u poređenju sa drugim kvartalom 2021. godine.

Stan za koji je izdvojeno najviše novca u drugom kvartalu 2022. godine je stan u novogradnji u iznosu od 1.387.888 evra, površine je 163 m2 i nalazi se na lokaciji Beograd na vodi. 
Najskuplji kvadrat stana u Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine prometovan je na lokaciji Beograd na vodi, na opštini Savski venac, i koštao je 9.545 evra po metru kvadratnom, površine je 97 m2 i to je stan u novogradnji.

Najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu za 2.900.000 evra. 

Najskuplji kvadrat poslovnog prostora prometovan je na beogradskoj opštini Stari grad za 12.240 evra, površine 29 m2, a najviša ugovorna cena poslovnog prostora od 10.200.000 evra ostvarena je na Paliluli, površine 3.183 m2. 

Najskuplje garažno mesto po ceni od 42.000 evra prometovano je na Kopaoniku.  

Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta prometovan je u Kaću (Južnobački okrug) u po ceni od 40 evra/m2 za parcelu površine 52 ara. 

Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine prometovano je u opštini Ruma (Pavlovci) po ceni od 1.000.000 evra za 5.66 hektara.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ