Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Korišćenje savremenih plaćanja stabilno raste u još jednom tromesečju

Mobilno i elektronsko bankarstvo
Srpska ekonomija

Upotreba najsavremenijih oblika plaćanja u našoj zemlji nastavlja da raste i u drugom tromesečju 2022. godine. O tome govori i podatak da je na kraju drugog tromesečja ugovorenu uslugu elektronskog bankarstva imalo 3.624.525 korisnika (fizička i pravna lica i preduzetnici), što je povećanje od 9,55% u odnosu na isti period lane. Broj korisnika koji su ugovorili uslugu mobilnog bankarstva takođe raste – broj korisnika iznosi 3.224.993, što predstavlja povećanje od 26,17%.

Pored broja korisnika, porastao je i broj transakcija koje putem digitalnog bankarstva obavljaju fizička i pravna lica. Broj transakcija upotrebom elektronskog bankarstva opao je za 2,94%, što je broj transakcija putem mobilnog bankarstva više nego kompenzovao, povećavši se za 29,38% u odnosu na drugo tromesečje 2021. godine, saopšteno je iz Sektora za platni sitem Narodne banke Srbije. Pomenuti pad rezultat je smanjenja korišćenja elektronskog bankarstva poslovnih subjekata za 4,49%, koji se sve više okreću mobilnom bankarstvu, te taj rast u ovoj grupi korisnika iznosi 32,77%.

Platne kartice i prihvatna mreža

Na kraju drugog tromesečja ove godine, ukupan broj izdatih platnih kartica iznosi 10.321.483, što je za 4,04% više nego u isto vreme 2021. godine, odnosno preko 64 hiljada kartica više nego na kraju prvog tromesečja 2022. godine. U drugom tromesečju 2022, naši građani su u trgovinama u našoj zemlji izvršili 108.777.425 plaćanja platnim karticama, što predstavlja rast od 21,25% u odnosu na broj plaćanja u istom tromesečju 2021. godine. S druge strane, zabeleženo je čak 7.266.228 plaćanja karticama inostranih pružalaca platnih usluga u našim trgovinama, što je za 45,36% više nego tokom drugog tromesečja 2021. i preko milion i po plaćanja više nego u prethodnom tromesečju.

U minulom tromesečju, tj. na početku jula, broj bankomata iznosio je 3.144, što je za 22 uređaja više nego u isto vreme 2021. Proširenje prihvatne mreže za platne kartice primetnije je kod POS terminala, kojih je 117.315, što je za 6,86% ili za 7.528 uređaja više nego u drugom tromesečju 2021. U ovom tromesečju, međugodišnji rast primetno je niži nego između drugog tromesečja 2021. i drugog tromesečja 2020. godine (kada je iznosio 15,36%), što potvrđuje stabilizaciju procesa digitalizacije plaćanja na domaćem tržištu, naročito nakon oporavka od krize s početka pandemije tj. za nju karakterističnih niskih vrednosti. Zahvaljujući i brojnim merama koje je prethodnih godina preduzela Narodna banka Srbije, kartična plaćanja postaju sve isplativija trgovcima u našoj zemlji, a prevashodno kada je reč o plaćanjima nacionalnom platnom Dina karticom. Da trgovci u poslovanju s domaćim kartičnim brendom prepoznaju najbolji interes, pokazuje preko 23.000 prodajnih mesta na kojima je moguće plaćati robu i usluge Dina karticom na rate i odloženo. Pored toga, kompanija Merkator-S je uvela u svim svojim prodavnicama Merkator, Roda i Idea uslugu „Podigni dinare”, koja korisnicima Dina kartica omogućava podizanje gotovog novca uz kupovinu u navedenim prodajnim objektima. Ovo je još jedan veliki trgovinski lanac koji je pored kompanije NIS Petrol omogućio navedenu uslugu. Ovaj servis će doprineti pristupačnosti gotovine za krajnje korisnike, naročito u sredinama u kojima je mreža bankomata manje razvijena i, s druge strane, uvećati konkurentnost trgovca, mogućnošću privlačenja dodatnog broja potrošača u prodajni objekat.

Kada je reč o internet prodavnicama, odnosno virtuelnim prodajnim mestima, njihov broj krajem juna ove godine bio je 2.956, za 98 viši nego tri meseca ranije, a za 464 viši nego na kraju drugog tromesečja 2021. godine.

Kupovina preko interneta

O rastu popularnosti kupovine robe i usluga preko interneta svedoče i najnoviji podaci Narodne banke Srbije. Broj dinarskih transakcija kojima su građani obavljali kupovinu preko internet sajtova bio je gotovo sedam miliona, tj. za 26,13% više nego u drugom tromesečju 2021. godine. Vrednost pomenutih transakcija iznosila je 18,4 milijarde dinara, tj. za 40,07% više od vrednosti izvršenih plaćanja u drugom tromesečju 2021.

Usled ustaljene dostupnosti inostrane robe i usluga putem interneta na domaćem tržištu, u minulom tromesečju transakcije izvršene u evrima beleže vrlo slično kretanje kao u prethodnom, dok posmatrano u odnosu na pre godinu dana, rast broja transakcija u odnosu na drugo tromesečje 2021. iznosi 56,17%, dok je njihova vrednost veća za 86,24%.

U drugom tromesečju ove godine, nešto slabiju dinamiku beleže plaćanja u američkim dolarima, čiji rast u odnosu na isti period prošle godine iznosi 14,67% za broj transakcija i 19,01% kada je reč o njihovoj vrednosti.

Instant plaćanja – sistem IPS NBS

Rastu upotrebe bezgotovinskih plaćanja u zemlji nastavlja da doprinosi rast korišćenja instant plaćanja. Da poverenje korisnika u sistem IPS NBS ostaje na visokom nivou, pokazuje prosečan dnevni broj izvršenih plaćanja u drugom tromesečju 2022. godine, koji iznosi 145.038. Rast broja transakcija u odnosu na drugo tromesečje 2021. iznosi 23,19%.

Pored usluge skeniranja prikazanog NBS IPS QR kôda na računu/fakturi, bez ručnog ukucavanja podataka, daljem porastu korišćenja instant plaćanja nesumnjivo doprinosi i usluga „Prenesi”. Reč je o usluzi koja građanima omogućava jednostavan instant prenos novca, i to samo unošenjem ili učitavanjem iz imenika broja mobilnog telefona primaoca registrovanog za ovu uslugu, bez upisivanja ili pamćenja broja računa primaoca. Registracija broja mobilnog telefona za uslugu „Prenesi” i korišćenje ovog servisa za prenos novca banke korisnicima se omogućava putem postojećih aplikacija mobilnog bankarstva. U minulom tromesečju, ovu uslugu omogućila je još jedna banka, a u toku su testiranja za povećanje broja banaka koje ovu uslugu pružaju.1 Kada je reč o NBS IPS QR kôdovima, a usled nadolazeće letnje sezone i povećanja broja zahteva za izdavanje ličnih dokumenata, njihova primena takođe je značajna i na portalu e-Uprave putem usluge „ePlati”. Putem Sistema za kreiranje jedinstvenih uplatnica korisnici imaju mogućnost instant plaćanja usluga skeniranjem pomenutog kôda, koji se prikazuje na preuzetoj uplatnici – na taj način će plaćanje biti odmah evidentirano u sistemu Ministarstva unutrašnjih poslova. Ovaj servis će, zajedno s tehnologijom deep link, uvedenom u februaru kao najjednostavnijem vidu plaćanja na tržištu, ali i ostalim uslugama koje Narodna banka Srbije u saradnji s državnim ustanovama i učesnicima u sistemu IPS NBS kontinuirano usavršava, doprineti daljoj digitalizaciji i povećanju brzine i jednostavnosti plaćanja za krajnje korisnike. Podsećanja radi, plaćanje putem tehnologije deep link realizuje se tako što se na internet sajtu trgovca, kom korisnici pristupaju putem mobilnog telefona, odabere dobro poznata opcija „IPS skeniraj”, a nakon toga banka čijom se aplikacijom plaća. Nakon tog izbora i klika na dugme Plati, od trgovca se preuzimaju neophodni podaci i korisniku se otvara aplikacija mobilnog bankarstva da bi sproveo autentifikaciju na uobičajeni način i transakcija se izvršava za nekoliko sekundi.2

Narodna banka Srbije je, u nameri da se građanima i privredi omogući pravovremeno informisanje o instant plaćanju i njegovim prednostima kao najsavremenijem i najbržem obliku plaćanja, u julu prošle godine pokrenula internet prezentaciju – IPS (Instant plaćanja Srbije), na stranici https://ips.nbs.rs.

Zaključivanje ugovora o finansijskim uslugama na daljinu godinama zadržava trend rasta

Tokom prethodnih godina broj ukupno zaključenih ugovora na daljinu između banaka i korisnika finansijskih usluga u Republici Srbiji rastao je, polazeći od 44.295 u 2019. godini, 71.519 (od čega je 6.018 uz primenu video-identifikacije) u 2020. godini, 116.401 (18.300 video-identifikacijom) u 2021. godini, do prve polovine 2022. godine – 74.449 (9.128 video-identifikacijom).

Zaključivanje ugovora na daljinu omogućena je Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga kod ugovaranja na daljinu, koji je na predlog Narodne banke Srbije usvojen 2018. godine, kao i Odlukom o uslovima i načinu utvrđivanja i provere identiteta fizičkog lica korišćenjem sredstava elektronske komunikacije, koju je Narodna banka Srbije donela 2019. godine. Posmatrajući poslednje tri godine, broj ugovora na daljinu zaključenih u 2020. godini veći je za 61% od broja zaključenih ugovora u 2019, dok porast u 2021. godini prati isti trend i iznosi 62% u odnosu na godinu pre nje. Takođe, imajući u vidu da je samo do kraja juna ove godine zaključeno više ugovora nego u celoj 2020. godini, odnosno u prvoj polovini 2021. godine (74.449 naspram 71.519 i 51.331, respektivno), očekujemo znatan međugodišnji rast na kraju godine.

Dinamičnost rasta korišćenja ovog servisa ne uočava se samo kumulativno, već i po tome što je u poslednjih šest tromesečja rast bio veći iz tromesečja u tromesečje. Ovo se naročito odnosi na ugovore zaključene na daljinu elektronskim putem, čiji se nastavak rasta beleži i u prva dva tromesečja ove godine. Broj zaključenih ugovora elektronskim putem u drugom tromesečju 2022. godine porastao je za 23% u odnosu na prethodno tromesečje, a u poređenju sa istim tromesečjem 2021. godine za čak 51%. Najveći broj ovih ugovora odnosi se na gotovinske kredite i uslugu dozvoljenog prekoračenja po tekućem računu.

Što se tiče kategorije zaključivanja ugovora na daljinu video-identifikacijom, zabeležen međugodišnji rast pokazuje dinamičnija kretanja, s obzirom na to da je u 2020. godini zaključeno 6.018, naspram 18.300 ugovora zaključenih u 2021. godini, što je trostruki rast. Osim toga, pokazatelji za 2022. godinu ukazuju na pad zaključenih ugovora primenom video-identifikacije u drugom tromesečju za 14% u odnosu na prethodno tromesečje, dok u poređenju sa istim tromesečjem 2021. godine postoji rast od takođe 14%. Međutim, u prvoj polovini 2022. godine zaključeno je 33% više ugovora putem video-identifikacije nego u istom periodu prethodne godine, što ukazuje na očekivanu potvrdu međugodišnjeg rasta na kraju ove godine. Najveći broj ugovora iz ove kategorije odnosi se na uslugu otvaranja platnog računa i gotovinske kredite.

Proaktivni angažman Narodne banke Srbije pokazao se ispravnim sa stanovišta dinamike zaključivanja ugovora na daljinu, ako se ima u vidu pandemija, koja je 2020. i 2021. godine uzrokovala veliki rast potrebe za ovakvim vidom ugovaranja. Iako su ugovori na daljinu, kao savremeno i praktično rešenje, postali deo svakodnevice korisnika finansijskih usluga, pozivamo građane da i u narednom periodu koriste prednosti ovakvog načina ugovaranja.

 

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem