Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dinarska štednja i dalje isplativija od devizne

Ukupna štednja nastavlja da raste
Srpska ekonomija

U prvoj polovini godine ukupna štednja stanovništva je rasla, što je pokazatelj očuvanog poverenja građana u domaći finansijski sistem. Pojačavanje globalne neizvesnosti usled izbijanja krize u Ukrajini, koja se krajem februara nadovezala na dvogodišnju pandemiju, imalo je za posledicu rekordnu tražnju građana za stranom gotovinom, što je promenilo valutnu strukturu štednje u korist devizne. Zahvaljujući aktivnostima Narodne banke Srbije kojima je očuvana stabilnost kursa dinara prema evru i omogućeno nesmetano snabdevanje domaćeg finansijskog sektora stranom gotovinom, ova kretanja su već tokom aprila zaustavljena, od maja su ponovo prisutni aprecijacijski pritisci, a od juna dinarska štednja nastavlja da raste.

Najnovija polugodišnja analiza isplativosti štednje, urađena za period od juna 2012. do juna 2022. godine, potvrdila je veću isplativost štednje u domaćoj valuti. Presudni faktori koji su doprineli takvom rezultatu su, pre svega, postignuta i očuvana makroekonomska stabilnost duži niz godina, više kamatne stope na dinarsku štednju nego na štednju u evrima i neoporezivanje dinarske štednje, saopšteno je iz Kabineta guvernera. Uz to, na njenu veću isplativost uticale su blagovremeno donete mere monetarne i fiskalne politike za ublažavanje negativnih efekata krize izazvane pandemijom i eskalacijom sukoba u Ukrajini.

Kada se posmatra kretanje štednje u poslednjih deset godina, dinarska štednja je povećana gotovo pet puta i krajem juna 2022. godine dostigla je 85,9 milijardi dinara. Pri tome, polovina ovog rasta ostvarena je u poslednje tri godine, do izbijanja krize u Ukrajini, i pored smanjenja kamatnih stopa i negativnih uticaja pandemije. Istovremeno, ročna struktura se pozitivno promenila – raste učešće dugoročnih depozita. I devizna štednja raste u poslednjih deset godina, sa 7,9 milijardi evra polovinom 2012. godine na 13,2 milijarde evra polovinom 2022. godine.

Troškovni pritisci po osnovu svetskih cena energenata, primarnih poljoprivrednih proizvoda i industrijskih sirovina, kao i otežano funkcionisanje međunarodnih lanaca snabdevanja, uticali su na ubrzanje inflacije na globalnom nivou. Inflacija u Srbiji u junu je iznosila 11,9% međugodišnje. Na pojačane inflatorne pritiske Vlada Srbije je odgovorila privremenim ograničavanjem cena osnovnih životnih namirnica, gasa, naftnih derivata i električne energije za privredu, a Narodna banka Srbije najpre kontinuiranim povećanjem prosečne ponderisane kamatne stope na aukcijama repo prodaje hartija od vrednosti (od oktobra 2021. godine), a od aprila ove godine i povećanjem referentne kamatne stope. Očuvana relativna stabilnost kursa dinara prema evru znatno doprinosi ublažavanju inflatornih pritisaka po osnovu rasta uvoznih cena.

Održavanje stabilnosti na deviznom tržištu tokom prva četiri meseca 2022. godine još jednom se pokazalo ključnim za smirivanje tenzija, tako da su se od sredine aprila deprecijacijski pritisci znatno smanjili. Od maja do danas, usled obnovljenih aprecijacijskih pritisaka, Narodna banka Srbije je intervenisala kupovinom preko milijardu evra. I pored znatne neto prodaje deviza u ovoj godini (u prva četiri meseca), devizne rezerve su ostale na visokom nivou i na kraju jula su iznosile 15,0 milijardi evra, što osigurava pokrivenost od oko pet meseci uvoza robe i usluga (znatno više od standarda). Uprkos geopolitičkim tenzijama, učešće javnog duga u projektovanom bruto domaćem proizvodu za 2022. godinu u junu je smanjeno na nivo od 53,2% (56,5% na kraju 2021), a učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima spušteno je na najniži nivo od početka primene Strategije za rešavanje pitanja problematičnih kredita (od 2015. godine) i u junu je iznosilo 3,3%.

Potvrda dobro vođene ekonomske politike u periodu najnovije krize ogleda se u zadržavanju kreditnog rejtinga Srbije na nivou BB+, sa stabilnim izgledima od strane rejting agencija Fitch Ratings i Standard and Poor’s, koje su navele slične argumente za svoje odluke: kredibilitet i kontinuitet monetarne politike Srbije, odgovorna fiskalna politika, otpornost ekonomije, očuvana stabilnost bankarskog sektora, kvalitetnije upravljanje i viši nivo ekonomskog razvoja od zemalja sa sličnim kreditnim rejtingom i povoljni izgledi za privredni rast Srbije iniciran znatnim prilivom investicija u izvozno orijentisane sektore.

Štednja u domaćoj valuti oročena na godinu dana i zanavljana u periodu od deset godina bila je isplativija od depozita položenog na isti rok u evrima. Tako bi štediša koji je štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u junu 2022. godine, dobio preko 44.000 dinara (gotovo 380 evra) više od štediše koji bi u istom periodu na deviznu štednju u evrima položio isti iznos.

I nezanavljana štednja u domaćoj valuti oročena na godinu dana u prethodnih deset godina bila je isplativija, i to u čak 98 odsto posmatranih godišnjih potperioda.

Dinarski štediša koji je od juna 2021. godine štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara dobio bi u junu 2022. godine preko 1.300 dinara (11 evra) više od štediše koji bi u istom periodu oročio identičan iznos u evrima.

Što se tiče depozita oročenih na tri meseca, štednja u dinarima bila je isplativija od štednje u evrima u 89 odsto tromesečnih potperioda, a kod štednje oročene na dve godine dinarska štednja je bila atraktivnija u svim dvogodišnjim potperiodima. Dakle, bez obzira na to da li je štednja oročena na kratak ili dug rok – u prethodnih deset godina bilo je isplativije štedeti u domaćoj valuti.

I u narednom periodu Narodna banka Srbije kontinuirano će pratiti i analizirati isplativost dinarske štednje, čime doprinosi daljem razvoju procesa dinarizacije.

 

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem