Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako najlakše i najbezbednije plaćati u inostranstvu

Finansijski vodič za letnji odmor
Foto: Kristina Todorović
Srpska ekonomija

Kada planirate odmor, plaćanje putovanja i smeštaja uglavnom je jednostavno – ali mnogo je teže utvrditi koliko ćete potrošiti na kupovinu dok ste tamo i kako ćete podizati gotovinu. Možda ćete moći da koristite kreditnu karticu za plaćanje večere u restoranu, ali šta je sa kupovinom voća kod uličnog prodavca? Oni mogu prihvatiti samo lokalnu valutu, i to u malim apoenima.

Način na koji plaćate u inostranstvu može povećati vašu ukupnu potrošnju za 10%. Postoje različiti razlozi za to: način na koji kupujete valutu, koju karticu koristite za plaćanje, da li birate da plaćate u lokalnoj valuti ili u dinarima. Izbori koje napravite mogu dovesti do dodatnih troškova, loših kurseva, velikih naknada za transakcije u inostranstvu i još mnogo toga.

Zato imamo pet saveta za najlakše i najbezbednije plaćanje u inostranstvu.

Osigurajte se pre odlaska na put

Da biste na odmor išli bezbrižno, jedna od važnih stvari koje je neophodno obaviti pre odlaska na put jeste uplata putnog osiguranja. Proverite prvo da li možda imate besplatno putno osiguranje uz vaš tekući račun u banci ili neku od kartica koje koristite, jedan je od saveta na besplatnoj platformi ErsteZnali.rs. Neke banke pružaju različite vrste osiguranja uz tekući račun. Ako često putujete sa porodicom, raspitajte se da li postoji mogućnost uplate porodičnog putnog osiguranja za određeni period jer na taj način možete uštedeti novac, a tu sumu iskoristiti za neku drugu, lepšu stvar, recimo kupovinu novog porodičnog dušeka za more.

Ukoliko putujete automobilom, dobrodošlo je osiguranje pomoći na putu. Ako se desi nepredviđeni kvar, možete da pozovete šlep službu potpuno besplatno i ona će vam organizovati vuču, platiti troškove koje imate i omogućiti vam bezbedan povratak. Ukoliko je pak vaš izbor putovanje avionom – možda je rešenje za vas osiguranje od kašnjenja leta, gubitka/krađe prtljaga ili gubitka povezanog leta. I na kraju, ako putujete sami, važno je da se osećate sigurno. Medicinski i putni troškovi u inostranstvu su znatno viši u odnosu na troškove koje biste imali u Srbiji. Sa putnim osiguranjem zapravo štedite, ali i idete na put rasterećeni – jer to je svrha letovanja.

Oprezno s kreditnom karticom

Plaćanje karticom omogućava da sa sobom ne nosite mnogo novca u gotovini, što istovremeno pomaže da se opustite i ne proveravate stalno gde vam je novac. Ipak, i karticu morate čuvati! Nemojte je ostavljati bez nadzora – čak i kada plaćate – već insistirajte da se plaćanje izvrši pred vama. Zbog eventualnih komplikacija dobro je da čuvate sve slip isečke sa odmora i na kraju meseca proverite izvod plaćanja po stavkama. Ukoliko primetite neku sumnjivu transakciju, odmah obavestite svoju banku.

Dok ste u inostranstvu, možete koristiti i kreditnu karticu za podizanje novca, ali je preporuka da ovo izbegavate i koristite debitnu, jer su provizije za podizanje gotovine debitnom karticom po pravilu niže. Mnoge banke koje posluju u Srbiji prisutne su i na tržištima zemalja regiona, te bi bilo dobro da pre polaska na put proverite da li je vaša matična banka prisutna na odabranoj destinaciji. Ukoliko jeste, preporuka je da gotovinu podižete isključivo sa bankomata svoje banke, jer je velika verovatnoća da vam provizija neće biti naplaćena. Štaviše, gotovina vam često neće ni biti potrebna, jer ćete u većini slučajeva imati mogućnost da račun platite direktno trgovcu karticom.

Takođe, uvek se preporučuje da plaćanje karticom izvršite u valuti zemlje u kojoj obavljate transakciju. Dakle, ukoliko vam bankomat ili prodavac ponude konverziju valute u originalnu (na primer u dinare), odbijte jer je to za vas nepovoljnija opcija. Vaša banka će uraditi konverziju po neuporedivo povoljnijim uslovima od onih koje biste dobili na ovakav način. Najbolje ćete proći na kursnim razlikama ukoliko novac podižete ili plaćate sa kartice koja je vezana za devizni račun.

Šta da radite ako izgubite kreditnu karticu na odmoru?

Ukoliko se desi da vam u inostranstvu kartica bude ukradena, ili je izgubite, savetuje platforma ErsteZnali.rs, odmah bi trebalo da pozovete svoju banku i prijavite gubitak, kako bi kartica bila blokirana, a sve neželjene transakcije sprečene. Pre nego što krenete na odmor, zapišite broj korisničkog centra vaše banke koji obično radi 24 sata dnevno za ovakve slučajeve i koji će biti izuzetno koristan u ovoj, ali i drugim mogućim vanrednim situacijama.

Osim toga, generalno je korisno da odaberite opciju SMS obaveštenja o stanju na tekućem računu. Na ovaj način, u realnom vremenu možete primetiti prilive na račun i izvršena plaćanja, te tako uvek, pa i u inostranstvu, imati u vidu stanje računa i transakcije plaćanja.

 

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ