Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Prošle godine ponuđeno 2.800 nekretnina putem platforme eAukcija

NALED-ova analiza
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Otkako je elektronski sistem javnog nadmetanja postao jedini način za prodaju imovine u izvršnom postupku, interesovanje za eAukciju kontinuirano raste – samo tokom 2021. putem ove platforme organizovano je gotovo 14.500 licitacija, što je skoro 50% više nego 2019. Prodajom je završeno nešto više od 13.750 postupaka dok su ostale obustavljene, pokazala je NALED-ova analiza.

Zainteresovanim kupcima je tokom prošle godine na raspolaganju bilo gotovo 2.800 nepokretnih i približno 11.000 pokretnih stvari koje su preuzete zbog nemogućnosti otplate duga. Cene po kojima su nekretnine kupovane na aukcijama bile su za 17% više od početnih dok je kod pokretne imovine ta razlika iznosila 15%.

Ministarstvo pravde uvelo je platformu eAukcija u martu 2020.  u skladu sa inicijativom NALED-ovog Saveza za imovinu i investicije, u okviru izmena Zakona o izvršenju i obezbeđenju. Pored efikasnosti, osnovni cilj automatizacije postupka bila je veća transparentnost i pravna sigurnost, kao i stvaranje uslova za fer nadmetanje.

- Zahvaljujući elektronskoj proceduri, javno nadmetanje više nije ograničeno na uzak krug potencijalnih kupaca, već u njemu mogu da učestvuju svi zainteresovani građani ili pravna lica. Predmet prodaje poznat je 15 do 30 dana unapred, a svako ko želi da licitira mora da položi jemstvo od 15% početne cene. Nadmetanja se obavljaju u dva kruga – u prvom je početna cena 70% procenjene vrednosti, dok u drugom iznosi 50%. Pravnoj sigurnosti učesnika dodatno doprinosi i to što su svi ponuđači anonimni, tako da ni oni međusobno, kao ni javni izvršitelji, ne mogu da znaju ko se krije iza identifikacionog broja. O učinkovitosti novog sistema najbolje svedoči činjenica da dosad nije zabeležena nijedna žalba na račun narušavanja anonimnosti, vršenja pritiska na odluke ili neki drugi vid zloupotrebe – kaže Dejan Vuković, potpredsednik Saveza za imovinu i investicije u NALED-u.

Iako na portalu već sada postoji više od 1.500 registrovanih korisnika, u NALED-u smatraju da bi uz odgovarajuću promociju među javnim izvršiteljima, privrednicima i građanima ovaj broj u budućnosti mogao biti znatno veći. Važan korak u tom pravcu ministarstvo je već napravilo izradom detaljnog uputstva za primenu platforme eAukcija koji je javno dostupan za preuzimanje.

Pored promotivnih kampanja koje bi osigurale veću vidljivost portala, NALED predlaže i preporuke za njegovo unapređenje, među kojima su uvođenje novih i poboljšanje postojećih funkcionalnosti na sajtu.

- Nakon dve neuspele aukcije, veliki broj prinudnih prodaja okončava se neposrednom pogodbom što nije dobra praksa jer umanjuje transparetnost postupaka i otvara prostor za zloupotrebe. To ukazuje da javnost još nije u dovoljnoj meri upućena u način rada eAukcije. Kako bismo sačuvali postojeće i zainteresovali nove korisnike, portal najpre moramo učiniti praktičnim i jednostavnim za upotrebu. Zato je važno uvesti opcije pretrage predmeta po nazivu, kategoriji, mestu prodaje i drugim sličnim parametrima koji će kupcima olakšati postupak i uštedeti vreme. Takođe, za korisnike bi bilo od velike pomoći da mogu da se opredele za stvari koje ih zanimaju, kako bi na vreme bili obavešteni o njihovoj prodaji – dodaje Vuković.

Prema njegovim rečima, potrebno je i da predmeti prodaje budu bolje i sadržajnije opisani. To se može postići uvođenjem minimalnog broja karaktera u opisu predmeta i dodavanjem većeg broja autentičnih fotografija. Ukoliko je reč o nepokretnoj imovini, potrebno je istaći i informacije iz baze katastra nepokretnosti.

Budući da se primena elektronske procedure javnog nadmetanja pokazala kao efikasan način za jačanje pravne sigurnosti građana i njihovog poverenja u profesiju javnih službenika, NALED među predlozima za unapređenje savetuje proširenje ovog sistema na druge oblasti – postupak prinudne naplate poreza i naplate potraživanja u stečajnom postupku. 

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ