Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Koliko nas košta sukob u Ukrajini

Procena Centra za strateške analize PKS o najnovijoj svetskoj krizi
Srpska ekonomija

Sukob Rusije i Ukrajine prerastao je u globalnu krizu. Poslednice trpi i Srbija, njena privreda i građani, iako ni na koji način na može da utiče na deeskalaciju dešavanja udaljenih hiljadu kilometara od naše zemlje. Kroz nekoliko najznačajnih tema i kako će ova kriza da utiče na biznis i naše živote, odgovore pokušava da pronađe Centar za strateške analize, analitiku, planiranje i publikacije Privredne komore Srbije.

Procene PKS označene su bojama. Crveno je Lošije, Žuto - Isto, a Zeleno - Bolje.

Biznis sa Rusijom, Belorusijom i Ukrajinom

Tržišta Rusije, Belorusije sve teže su dostupna našoj privredi zbog sankcija Zapada, dok je trgovina sa Ukrajinom nemoguća. Izvoz Srbije u Rusiju i Ukrajinu 2021. bio je oko milijardu evra. Zbog otežanog tranzita, problema sa osiguranjem, platnom prometu i padom rublje, izvov u Rusiju je ozbiljno ugrožen.

Procena PKS: Crveno!

Kurs dinara i inflacija

Stopa inflacija u Srbiji približava se dvocifrenoj brojki od 10 odsto, ali kurs dinara je stabilan, 117,6 dinara za evro. Dinar je depresirao prema američkom dolaru i švajcarskom franku, NBS i dalje održava referentnu kamatnu stopu na nivou od 1%, ali je moguće da u narednim mesecima dođe do blagog povećanja. U Srbiji i Evropi raste inflacija zbog viših cena energenata i hrane, a očekivano je da se ovaj trend nastavi.

Procena PKS: Žuto ka crveno!

Hrana

Cene hrane su porasle jer su Rusija i Ukrajina najveći proizvođači žitarica. Srbija proizvodi dovoljno hrane, imamo i viškove žitarica, a očekuje se dalji rast cena ratarskih kulotura na međunarodnom tržištu. Snabdevanje domaćeg tržišta osnovnim namernicama je stabilno i nema nestašica. Poljopvrednici imaju problem zbog ograničenja izvoza pšenice, kukuruza i brašna čime ostaju bez veće zarade i novca potrebnog za ulaganje u dalju proizvodnju. 

Procena PKS: Srbija žuto, svet crveno!

Energenti i grejanje

Nepredvidiv rast energenata ključni je problem za globalnu privredu. Rusija Evropi pokriva oko 40 odsto tražnje za gasom i 25 posto za sirovom naftom, dok je Srbija potpuno zavisna od ruskog gasa i iz Rusije nabavlja trećinu potrebne nafte. Najavljeno ograničenje uvoza gasa i nafte iz Rusije može ozbiljno da ugrozi našu privredu. Srbija od Rusije do kraja maja kupuje gas po ceni od 270 dolara za 1.000 kubika, ali nakon ovog roka očekuje se da će cena biti veća. Koliko, zavisiće od međunarodnog tržišta, ali i političkih odnosa Beograda i Moskve.

Procena PKS: Crveno!

Investicije

Svaki sukobi razlog je za kašnjenja pojedinih privatnih, kao i stranih direktnih investicija. Ipak, infrastrukturni projekti u koje država investira idu po planu, ali postoji opasnost od rasta cena energenata i građevinskog materijala. Za sada nema najava da će se multinacionalne kompanije koje su iz Srbije izvozile na tržište Rusije odlučiti na dezinvestiranje.

Procena PKS: žuto

Plate i penzije

Rast plata i penzija direktno je povezan sa vitalnošću privrede, inflacijom i stanjem u budžetu. Realni pad kupovne moći, rast cena energenata i sirovina, kao i produbljivanje deficita spoljne trgovine negatvino utiču na rast BDP-a, što smanjuje prostor za rast plata i penzija. Koliko negativan, zavisi od uvoza ruskih energenata, ali i spremnosti države da pomogne privredi i stanovništvu.

Procena PKS: žuto!

Na kraju, koliko će da traje?

Ovo je pitanje od million dolara! Ipak, ono što je izvesno je da sukob u Ukrajni predstavlja veću opasnost po srpsku privredu od pandemije, jer mnogo toga ne zavisi od nas, objavila je PKS. Ukoliko bi sukobi prestali danas, ekonomske posledice, u smislu nepoverenja Zapada prema Rusiji, sankcija i geopolitičkih izmena vodećih privreda, mogle bi trajati pet do deset godina, možda i duže. 

 

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ