Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nema više opravdanja za bacanje hrane

Društveni i ekološki problem
Piše: Vesna Zdravković

„Čoveku praznoga želuca hrana je Bog, govorio je Gandi, dok jedna izreka kaže „Glad je začin hrani“. Sasvim je jasno da je bacanje hrane veliki društveni i ekološki problem. Svesni su toga i građani (536 žena i 467 muškaraca) koje je u Beogradu anketirao Centar za unapređenje životne sredine. Zabrinjava ih taj problem ili aktivno pokušavaju da smanje količinu bačene hrane. Ipak ima i onih koji o tome ne vode računa ili navode da ništa ne može da ih motiviše da manje bacaju hranu. Poželjna je i veća dostupnost informacija o tome kako da se uskladišti hrana, kao i bolji uvid u uticaj bačene hrane na životnu sredinu. S druge strane, mnogi ne uviđaju prave posledice bacanja hrane. Ovo su samo neki od odgovora do kojih je došao Centar za unapređenje životne sredine, a celokupna analiza nalazi se na više od 90 strana.

- Čini se da se ova tema nalazi na klackalici ili vagi. Neki rezultati daju razloga za optimizam, ali tu su i odgovori koju ukazuju na to da ima još prostora da se unapredi znanje građana kako bi se oni što više i bolje uputili u problematiku, a samim tim i podstakli da deluju u pravcu manjeg bacanja hrane - kaže Vladan Šćekić, programski direktor Centra za unapređenje životne sredine.

Potrošačke navike u pandemiji

Šćekić kaže da su se u istraživanju bavili promena navika u toku pandemije. Zaključeno je da se korona virus useca u višeslojnu praksu bacanja hrane, ali u nešto manjoj meri od očekivanog.

Na pitanje da li kupujete više hrane sada nego pre pandemije 60 posto ispitanika izjavilo je da nije promenilo svoje navike, nekih 30 odsto je kupovalo više samo na početku pandemije, dok nekih 6 posto manje kupuje i više kupuje. Možemo da kažemo da je tu postojala samo jedna trenutna promena klasičnih potrošačkih navika kada je nabavka hrane u pitanju. Interesanto je da 82,7 odsto ispitanika sa 65 i više godina nije menjalo svoje kupovne navike, dok su četvoročlana domaćinstva čak u 46 odsto slučajeva kupovali više nego pre pandemije. Pitali smo i da li bacaju više jestivih delova hrane tokom pandemije. Kod najvećeg broja ispitanika oko 60 procenata nije došli ni do kakve promene u ponašanju, čak 25,2 građana je prijavilo da manje baca hranu. To je u principu jako dobra informacija, mada pretpostavljamo da se zbog vremena provedenog u kući više jelo tako da je to smanjenje hrane otišlo u kilograme. U kategoriji stanovništva od 26 do 35 godina imamo čak 3,1 odsto ljudu koji su prijavili da bacaju više hranu – kaže Vladan Šćekić, programski direktor Centra za unapređenje životne sredine.

Centar je obradio još jedan važan aspekt u vreme pandemije – onlajn naurčivanje namirnica i gotove hrane. Kod naručivanja namirnica 75 odsto ispitanika nikada ne naručuje namirnice iz maloprodajnih objekata. Kod onlajn naručivanja gotove hrane primetili smo rast od gotovo 10 procenata i to kod ispitanika od 26 do 35 godina koji su u većoj meri naručivali hranu redovno.

Planiranje kupovine unapred

Ispitivanje je pokazalo da je bacanje hrane najviše povezano sa neplaniranom kupovinom.

Gotovo 80 odsto naših građana proverava šta ima u frižideru ili ostavi pre nego što ode u kupovinu, dok oko 70 odsto unapred planira i obroke koje će napraviti. Njih 50 odsto pravi spiskova za nabavku. Žene su revnosnije po tom pitanju od muškaraca. Najmanje su skloni planiranju kupovine ispitanici između 26 i 35 godina starosti, a 67 odsto ispitanika sa osnovnim obrazovanjem i 60 odsto sa doktoratom uvek prethodno proveri zalihe pre nego što krenu u kupovnu. Mlađi ispitanici najviše se prepuštaju potrošačkoj spontanosti – ističe Šćekić.

Kada je reč o produžavanju roka hrane najčešći je reč o zamrzavanju, ali se koriste posude i pakovanja za produženje svežine.

Prema anketi u domaćinstvima se hrana priprema skoro svakodnevno.

Da je potrebno raditi na podizanju svesti građana govori podatak da samo 9,7 odsto ispitanika ne baca hranu. Malo povoljniju sliku daje podatak da 52,9 odsto domaćinstava baca hranu ređe od jednom nedeljno.

- Najveći procenat bacanja hrane je u četvoročlanim i tročlanim domaćinstvima. Tamo gde su najviši prihodi nikada se ne baca hrana, dok u domaćinstvima koja imaju prihode od 50 do 80 hiljada najmanje je onih koji nikada ne bacaju hranu. Što je viši stepen obrazovanja povećava se procenat onih koji nikada ne bacaju hranu – dodaje naš sagovornik.

Skoro tri četvrtine ispitanika baca jedan obrok, 25 posto domaćinstava između jednog i dva obroka, a samo 1 posto ispitanika baci tri do četiri obroka. Prosečno jedan do dva obroka bacaju oni između 26 i 35 odnosno 46 i 55 godina starosti.

Nema para za bacanje

Ispitanici su na pitanje da navedu razloge bacanja hrane odgovorili da je skuvano previše hrane, zatim da se hrana pokvarila ili joj je istekao rok trajanja. Onda je usledilo i pitanje zašto ne bacaju hranu, a ispitanici su odgovorili: dobro planirana kupovina i priprema obroka, nemam para za bacanje, pravim obroke od ostataka, hranim ostacima hrane kućne ljubimce i životinje i smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu.

Da li će u budućnosti više obratiti pažnju na smanjenje bacanje hrane? Preovlađuju pozitivni odgovori, ali i svaki dvadeseti ispitanik je rekao da nema nameru da se posveti rešavanju tog problema.

Šćekić zaključuje da kako je vreme odmicalo, a pandemija se u talasima stišavala tako su se stvari prividno normalizovale i došlo je do vraćanja potrošačkih navika. Srednje demografske kategorije po godinama, obrazovanju i prihodima najbolja su ciljna grupa sa kojom treba raditi i unaprediti njihova znaja i promeniti navike.

Strategija mora biti sveobuhvatna, a na raspolaganju su nam mnogobrojni delotvorni mehanizmi, formule i iskustva tako da zaista više nemamo opravdanja za naše nedelovanje na temu bacanja hrane - istakao je na kraju Vladan Šćekić.

P.S. U Srbiji godišnje gubi 700 hiljada tona hrane u domaćinstvima, industriji, ugostiteljstvu, što je oko 100 kilograma po osobi. U Beogradu se u toku jedne godine baci 165 hiljada tona hrane, što dođe 110 kilograma po čoveku. Nije svejedno baciti tek tako jedan prosečan mesečni prihod!

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ