Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Hrana nije za bacanje

Dobročinstvo
Piše: Vesna Zdravković

Kampanja „Spasimo hranu, spasimo humanost“ počela je u avgustu i traje do decembra. Prikupljane životnih namirnica za socijalno najugroženije, ali i ukazivanje na to da treba da vodimo računa o hrani i podelimo je sa onima kojima je potrebnija. Odaziv velikih kompanija je dobar, kao i pojedinaca i udruženja. Još imate vrmena da se prijavite i uključite u ovu dobrotvornu akciju.

Pre pet, šest godina posetila sam malo, uređeno mesto u Austriji sa oko deset hiljada stanovnika, velikim tržnim centrom, hotelima sa pet zvezdica i fabrikom u kojoj se prave proizvodi od soje. Imala sam priliku da vidim ceo proces, što bi se reklo od njive do trpeze. Posetu i obilazak fabrike posebno sam zapamtila po tome što se otpad od prerađene soje NIJE BACAO, već se koristio kao hrana za stoku, konkretno krave. Upravo iz Austrije dolazi vest koju je prenela Srpska ekonomija. Institut za upravljanje otpadom Biotehničkog univerziteta u Beču obavio je 20-godišnje istraživanje o hrani kao otpadu. Pokazalo se da godišnje u svakom austrijskom domaćinstvu do 133 kilograma hrane završi na otpadu. Procenjeno je takođe, da vrednost tih namirnica iznosi između 250 i 800 evra. Najčešće se bacaju hleb, peciva, voće i povrće.

U Srbiji se baci dva miliona kilograma hrane dnevno, na svetskom nivou to je jedna trećina proizvedene hrane dnevno! Pored toga, može da se govori i o posledicama po životnu sredinu zbog otpada od hrane čime se bavio NALED. Došli su do podatka da se u našoj zemlji godišnje proizvede čak 900.000 tona otpada od hrane, a više od 500.000 tona završi na deponiji gde se njegovom razgradnjom stvara ogromna količina uglen-dioksida i metana koji štete okolini i zdravlju ljudi.

Kampanja traje do decembra

Ovi podaci o bacanju hrane su jedna, veoma važna strana kampanje „Spasimo hranu, spasimo humanost“ koja je počela 23. avgustra i trajaće do decembra. U stvari, to je centralna tema ovogodišnjeg Nacionalnog dana davanja koji se u Srbiji još jednom obeležava 9. oktobra, na dan rođenja velikog srpskog dobrotvora Mihajla Pupina. Kampanjom se želi ukazati na to da hrana koja nama ne treba nekome će značiti mnogo, kaže za Srpsku ekonomiju Marija Batinica, iz Fondacije Ana i Vlade Divac.

- Svakom od nas uvek nešto od hrane ostane u frižideru ili nešto i ne koristimo. To može da se usmeri prema ljudima kojima je hrana potrebnija. U Srbiji skoro pola miliona ljudi živi na ivici apsolutnog siromaštva. Hranu nikako ne smemo da bacamo, već možemo da je podelimo sa prvim komšijom ili beskućnikom.

Donatori su kompanije, ali i pojedinci

Kampanja “Spasimo hranu, spasimo humanost” se realizuje u okviru projekta “Unapređenje okvira za davanje” koji se nalazi u četvrtoj, završnoj godini. Sprovodi ga Koalicija za dobročinstvo predvođena Fondacijom Ana i Vlade Divac uz podršku USAID Srbija. Inače, uoči Nacionalnog dana davanja tačnije 29. septembra počinje prikupljanje donacija hrane koja će trajati mesec dana na celoj teritoriji Srbije.

- Na sajtu spasimohranu.rs biće redovno ažurirani punktovi za građane u kom gradu mogu da donesu hranu koja će kasnije biti distribuirana našim partnerskim insituticijama, u zavisnosi od grada u kojem je hrana prikupljena. Nećemo biti skoncentrisani samo na Beograd, već ćemo gledati da fokus bude na celoj Srbiji, jer svuda ima stanovništva kojima je hrana potrebna.

Sagovornica ističe da se veoma mnogo kompanija odazvalo pozivu, neke su se i samoinicijativno pridružile,kao i organizacije civilnog društva, ali i mnogi građani.

- Imamo i instagram i fejsbuk profil na kojima se nalazi formular preko kojeg mogu svi zaniteresovani da nas kontkatiraju. Građani i kompanije prepoznali su važnost kampanje, tako da nam se svakodnevno javlja dosta ljudi.

Ove nedelje je održana Medijska humanitarna kuhinja. Predstavnici medijskih kuća zasukali su rukave, stavili kecelje i seckali šargarepu, luk, cveklu. Profesionalni kuvari su zatim pripremili grašak, pirinač, meso i mešanu salatu sačinjenu od sirove cvekle, šargarepe i kelerabe uz dodatak susama, limunovog soka i maslinovog ulja. Napravljeno je 135 svežih i zdravih obroka koji su podeljeni organizaciji Adria Srbija i korisnicima LiceUlice.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem