Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U porastu broj ugovora o prometu nepokretnosti

Tržište nepokretnosti u Srbiji u martu 2021. godine
Srpska ekonomija

Na osnovu ugovora o prometu nepokretnosti koje Republički geodetski zavod vodi u Registru cena nepokretnosti, zaključuje se da je u martu 2021. godine tržište nepokretnosti u Srbiji bilo dinamičnije u odnosu na prethodne mesece. Pored toga što je obim prometa bio za više od 25% veći u odnosu na prethodni mesec, zabeleženo je i povećanje količine novca na tržištu za skoro 40%. U poređenju sa martom 2020. godine može se zaključiti da su svi parameti kojim se tržište nepokretnosti opisuje skoro duplirani, saopštio je Republički geodetski zavod.

Obim tržišta nepokretnosti

Tokom marta 2021. godine Republičkom geodetskom zavodu je dostavljeno 14.458 ugovora o prometu nepokretnosti, što je za 23,9% više u odnosu na februar 2021. godine i 93,9% više u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Obim prometa u martu 2021. godine, u odnosu na prethodni mesec bio je veći za 27,5% na nivou Republike. Gledano po regionima, broj ugovora o prometu nepokretnosti u Gradu Beogradu zabeležio je povećanje za 37,1%, Šumadiji i zapadnoj Srbiji za 28,8%, Južnoj i istočnoj Srbiji za 23% i u Vojvodini za 21,6%. Gledano na nivou većih gradova, najveće povećanje u obimu prometa u odnosu na februar 2021. godine bilo je u Gradu Beogradu – 37,1%, zatim u Nišu – 34,2% , Novom Sadu – 20,4%, dok je u Kragujevcu zabeleženo smanjenje od 3,5%.

Finansijski aspekt

Dominantan način plaćanja u prometu nepokretnosti u martu 2021. godine bio je gotovinski – u 84% realizovanih prometa. Udeo gotovinskog plaćanja u ukupnom prometu u odnosu na prethodni mesec smanjen je za 1%, dok je u odnosu na isti mesec prethodne godine povećan za 2%. Zemljište je u 99% prometa plaćano gotovinom, objekti u 91% prometa, posebni delovi objekata u 68%, mešoviti prometi u 97% prometa. Gledano po regionima, gotovinsko plaćanje prometa nepokretnosti bilo je najzastupljenije u Šumadiji i zapadnoj Srbiji i Južnoj i istočnoj Srbiji – 90%, Vojvodini – 84%, a najmanje u Gradu Beogradu – 75%.

U martu 2021. zabeleženo je povećanje učešća finansiranja prometa stanova iz kreditnih sredstava za 2% u odnosu na prethodni mesec. U regionu Šumadija i zapadna Srbija zabeleženo je povećanje za 7%, u Gradu Beogradu za 1%, a u regionu Južne i istočne Srbije smanjenje od 1%.

Količina novca na tržištu u martu 2021. godine na nivou Srbije iznosila je oko 567,1 miliona evra, u čemu je tržište nepokretnosti Grada Beograda činilo udeo od 54,3%, Vojvodina 24,8%, Šumadija i zapadna Srbija 15,4%, a Južna i istočna Srbija 5,5%. U poređenju sa prethodnim mesecom, ukupan obim novčanih sredstava bio je veći za 38,6%, a u odnosu na isti mesec prethodne godine za 91%.

Vrste nepokretnosti u prometu

U poređenju sa februarom 2021. godine, promet zemljišta povećan je za 22,5% u martu 2021. godine, pri čemu je obim prometa šuma povećan za 27,1%, građevinskog zemljišta za 25,5% i poljoprivrednog zemljišta za 18,5%.

Ukupan promet objekata u martu 2021. veći je za 29% u odnosu na prethodni mesec. Najveće povećanje od 4,3 puta imao je promet objekata posebne namene, zatim vikendice za 68,3%, poljoprivredni objekti za 50%, ostali objekti 28,9%, stambeni objekti 28,3% i dr. U odnosu na prethodni mesec obim prometa poslovnih objekata smanjen je za 5,6%.

U odnosu na prethodni mesec promet posebnih delova objekata veći je za 39,1%. Najveće povećanje zabeleženo je u prometu ostalih prostora za 60,9%, garažnih prostora za 42,9%, poslovnih prostora za 40,2% i stanova za 37,8%.

U martu 2021. godine je, u odnosu na isti mesec prethodne godine, zabeleženo znatno povećanje prometovanih nepokretnosti, pri čemu je broj prometovanih nepokretnosti po vrstama nepokretnosti više nego dupliran.

Mart 2021. godine je mesec kada je ostvareno 12.953 pregleda javno dostupnih podataka iz Registra cena nepokretnosti, što je za 26,7% više od broja pregleda iz prethodnog meseca, odnosno za 64,8% više od broja pregleda u martu 2020. godine.

 

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem