Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Bespovratna sredstva značajna za veću efikasnost i prihode preduzeća

Šta o programu za nabavku opreme kažu preduzetnici
Srpska ekonomija

Nabavka nove opreme i mašina veoma je važna za mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnike u našoj zemlji, jer donosi višestruku korist – unapređuje poslovanje, čini ga bržim i efikasnijim te štedi vreme i resurse, pomaže razvoju novih proizvoda, a često predstavlja i standard koji podrazumevaju njihovi inostrani partneri. Ovo je zaključak razgovora sa nekoliko domaćih kompanija koje su decenijama prisutne na domaćem, ali i tržištima regiona, Evrope i sveta.

Zajedničko za njih je i da su bile korisnici Programa podrške malim i srednjim preduzećima za nabavku opreme, koji sprovodi Ministarstvo privrede u partnerstvu sa bankama i lizing kućama, a čime pravnim licima i preduzetnicima omogućava lakši pristup finansijama potrebnim za unapređenje poslovanja.

Krajem marta raspisan je javni poziv kojim se malim, srednjim, mikro preduzećima i preduzetnicima nude sredstva za nabavku opreme u ukupnom iznosu od 1,55 milijardi dinara, odnosno maksimalno pet miliona po privredniku. Ministarstvo sufinansira četvrtinu troškova, preduzeće učestvuje sa pet odsto, dok se 70 procenata troška finansira kroz kredite banaka ili lizing kuća.

Na koje sve načine ovaj vid podrške doprinosi poslovanju?

„Konfekcija David" iz Svrljiga već 23 godine proizvodi odevne predmete u kategoriji „lake konfekcije", kao što su pantalone i suknje. Takođe, pruža usluge renomiranim svetskim kompanijama sa sedištem u Italiji, poput „Armanija“, „Kavalija“ i „Luiđija“, te se garderoba nastala u ovoj svrljiškoj konfekciji koristi širom sveta.

U okviru programa subvencija, prošle godine su nabavili savremenu opremu važnu za veću efikasnost poslovanja – „leptir presu“ za peglanje i parnu duvaljku.

„Čemu služi ta oprema? Leptir presa čini peglanje i dorade besprekornim, a zahvaljujući duvaljci na paru nogavice pantalona koje proizvodimo su savršeno ravne. To su sve standardi visokog kvaliteta koje podrazumevaju naši inostrani kupci i praktično su preduslov naše saradnje. U današnjem poslovanju veoma je važno ne samo pratiti nove tehnologije i opremu, već ih i primeniti. To se višestruko isplati”, kaže Milica Milanović, direktorka i vlasnica „Konfekcijе David".

„Naše pređašnje iskustvo sa programom je odlično. Pandemija je značajno uticala na našu industriju, inostrani kupci su smanjili proizvodnju, međutim program za nas predstavlja povoljan način da poboljšamo posao, kroz nabavku osnovnih sredstava“, dodaje ona.

Preduzeće „Art Bata“ iz Stopanje izrađuje i projektuje nameštaj od drveta, a za svoje klijente takođe projektuje enterijer i objekte. Svoje proizvode iz ovog mesta u blizini Kruševca izvoze i u Švajcarsku, Austriju i Nemačku. Već trideset godina su u poslu. Subvenciju su prošle godine iskoristili za kupovinu CNC mašine za obradu pločastih materijala.

„Mašina je inače veoma skupa i učešće u programu nam je pomoglo da je kupimo i time poboljšamo i efikasnost i preciznost u radu. To nam je veoma značilo tokom prošle godine. Pandemija nije u velikoj meri uticala na naše poslovanje, pretpostavljam jer građani nisu išli na putovanja i radije su ulagali u uređivanje doma, a mi smo fokusirali na domaće tržište, jer je izvoz bio obustavljen“, kaže Jovan Milojević, vlasnik ove kompanije.

„Prošle godine smo kupili mašinu koja laserski seče metal i omogućava nam da naše zamisli brzo i precizno prenesemo na materijal. Naši kapaciteti izrade sada su dvostruko veći. Osim toga, kvalitet proizvoda je poboljšan, a cene snižene, uz uštedu vremena i razvoj novih serija proizvoda. To smo postigli jer sada možemo sami da obavimo nove vrste poslova, unutar sopstvene proizvodnje, ne zavisimo od drugih za određene usluge. Već smo ostvarili uštedu kupovinom ove mašine“, ističe Vladimir Bosančić, direktor proizvodnje u novosadskoj kompaniji „Megal d.o.o“.

Ova firma već tri decenije proizvodi i prodaje metalni industrijski nameštaj, kao što su metalne police, arhivski i garderobni ormane, regali za skladišta i vatrootporni ormani. Njihovi proizvodi mogu se videti u supermarketima, hotelima, bankama, skladištima, arhivama, poslovnim prostorima, ne samo u našoj zemlji, već i u regionu i SAD.

„Da nismo imali ovu mašinu, ne bismo dobili nov posao koji podrazumeva dugoročnu saradnju sa norveškim partnerom. Za više od polovine proizvoda koje ćemo raditi za njih koristićemo mašinu, zahvaljujući kojoj smo mogli da ponudimo konkurentnu cenu i rokove, kao i odgovarajući kvalitet. Oprema uvek sama sebe isplati, u kraćem ili dužem roku”, zaključuje Bosančić.

Jedan od partnera programa je Erste Banka, koja ove godine učestvuje po šesti put. U prethodnim godinama finansirala je više od 200 klijenata, u najvećoj meri iz prerađivačke industrije, kao i trgovine na veliko i malo.

„Privredi je u aktuelnim okolnostima izuzetno potrebna podrška, a ovaj program već nekoliko godina zaredom zaista predstavlja oslonac preduzetnicima, mikro i malim preduzećima u unapređenju poslovanja. Zato sa velikim zadovoljstvom učestvujemo i ove godine i već beležimo značajno interesovanje, imajući u vidu da smo prvi kredit već odobrili, a 30 kreditnih zahteva je trenutno u obradi. Klijenti su uz pomoć novih mašina u prethodnim godinama pre svega podigli kvalitet svojih proizvoda, uz automatizaciju procesa i uštedu vremena. U Erste Banci verujemo u razvoj malog biznisa, te ćemo nastojati da podržavamo sve programe Vlade čiji je cilj rast proizvodnje i preduzetništva“, naglasio je Bojan Vulikić, direktor Direkcije za mala preduzeća i preduzetnike u Erste Banci.

Maksimalan rok otplate kredita je pet godina, uz obavezan grejs period od šest meseci. Krediti se mogu odobravati u dinarima ili evrima, uz fiksnu ili promenljivu kamatnu stopu, u zavisnosti od roka otplate i vrste valute. Važna pogodnost je to što krediti ne moraju da budu obezbeđeni hipotekom na nekretninama, već zalogom na kupljenoj opremi ili alatima. Takođe, ne postoje troškovi naknade za obradu zahteva, prevremenu otplatu kredita i izmenu ugovorenih uslova, kao ni troškovi menica i izveštaja Kreditnog biroa.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ