Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sedam odluka uz koje će vaša Nedelja novca trajati mnogo duže

Finansijska sigurnost
Srpska ekonomija

Svetska nedelja novca, tradicionalno posvećena promociji finansijske pismenosti, ove godine je obeležena od 22. do 28. marta. Idealna je prilika da se sa sopstvenim finansijama pogledate „oči u oči“ i poučeni zaključcima donesete dobre odluke. Finansijska sigurnost jedan je od osnovnih preduslova za život bez stresa, a iako nije često sve u našim rukama, postoji nekoliko principa kojima možemo da se vodimo kako bismo je ostvarili.

U nastavku pogledajte sedam predloga dobrih finansijskih odluka, koje vam mogu pomoći da produžite „rok trajanja“ Nedelje novca, kako biste u dobrim rezultatima svojih izbora mogli da uživate svakog dana.

Budite zaista gospodar svog budžeta

Poznata umotvorina kaže: „Pametan piše, a...“. Vođenje evidencije prihoda i rashoda izgleda kao dosadan posao, ali je veoma korisno ako želite da se uhvatite u koštac sa organizacijom budžeta. Pružiće vam uvid u stvarno stanje vaših finansija, pomoći da shvatite na šta trošite, a time i da nađete način kako da odgovornije raspolažete novcem.

Zvuči kao prava bankarska zavrzlama, ali vam je potreban svega jedan list papira i olovka, ili jednostavno organizovana Excel tabela. Da, toliko je lako! U tabelu upišite sve prihode i rashode u periodu od tri meseca. Već posle nekoliko nedelja ove prakse, uočićete da li ste na dobrom putu ili bi ipak trebalo racionalnije da trošite novac. Veština pravljenja ravnoteže prihoda i rashoda ključna je za kontrolu nad ličnim finansijama.

Postanite štediša (ne i škrtica)

Štednja je moguća jedino kada rashodi ne prevazilaze prihode i kao takva za mnoge predstavlja izazov. Ipak, da biste se sa njim suočili, ne morate da se odreknete baš svih zadovoljstava, već da samo malo pažljivije planirate troškove, u čemu će vam pomoći vođenje budžeta. Uočite na šta vam često odlazi novac, a da vam i nije najpotrebnije.

Primera radi, ne morate baš svakog meseca da kupite majicu koja vam se mnogo svidela. Iako deluju kao nevažne sume, banalni troškovi nas često koče u formiranju štednog fonda. Pokušajte da se suzdržite od kupovine u ovakvim situacijama i videćete kako se određena svota, ma kako skromna u početku, polako izdvaja „sa strane“. Ne zaboravite – odluka da štedite je zapravo promena navika i zbog toga nije laka, ali to nije razlog da odustanete.

Pretvorite „želim“ u „mogu“

Kada imate kontrolu nad svojim budžetom, možete i da štedite planski – štednja je uvek lakša kada jasno definišemo za šta štedimo i u kom periodu. U zavisnosti od toga, možemo definisati i model štednje koji je najadekvatniji za postizanje našeg cilja. Da biste ostvarili cilj štednje, potrebno je da bude konkretan, merljiv, dostižan, realističan i vremenski određen, a da vi budete disciplinovani koliko god je to moguće.

Pozajmljujte pametno

Koliko god da smo vešti u štednji, može se dogoditi da su nam za neke važne životne potrebe, poput stambenog prostora ili automobila, potrebna sredstva koja ne možemo da uštedimo u prihvatljivom roku. U takvim prilikama najčešće se odlučujemo na pozajmice. Kako je njihov spektar veoma širok, najmudrije bi bilo da uz stručnu pomoć sagledate sve prednosti i mane različitih vidova zaduživanja, odnosno rizike koje oni povlače sa sobom – pre nego što donesete konačnu odluku.

Ne prepuštajte ništa slučaju

Svesni smo da su naše finansijske mogućnosti ograničene, a mogućnosti za nepredviđene izdatke beskonačne. Štedni fond ili pozajmica mogu biti rešenje u takvim trenucima, ali postoji i način da preventivno pristupimo neočekivanim izazovima, a to je osiguranje. Iako može da deluje kao bespotreban izdatak, jer zašto biste davali novac za nešto što će se možda desiti, ovaj vid finansijske potpore pokazuje se veoma korisnim onda kada se nezgode stvarno i dese. Osim što predstavljaju pouzdanu finansijsku zaštitu, pojedini vidovi osiguranja su i pametna investicija za budućnost, jer čak i da osigurani slučaj ne nastupi, novac koji ste izdvajali će vam svakako biti isplaćen po isteku osiguranja, i to uvećan za kamatu.

Budite oprezni pri kupovini na internetu

U uslovima pandemije, kada nam je briga o zdravlju postala važnija nego ikad, sve češće kupujemo onlajn. Međutim, sa svim svojim prednostima, to nosi i određene rizike, te treba obratiti dodatnu pažnju na potencijalne prevare.

Iako internet prevaranti usavršavaju svoje metode, postoje i tipični znaci da je reč o prevari koje na vreme možemo prepoznati. Na primer, ako adresa sajta sa kog naručujete robu ne počinje sa „https“, nemojte ostavljati svoje podatke. Iako to može da znači nešto veći trošak, držite se zvaničnih prodavaca, uvek proverite da li sajt ima zadovoljavajuće nivoe zaštite (MasterCard 3D Secure ili Verified by Visa) i nikada ne unosite PIN kod, jer to nije podatak koji banke zahtevaju za procesuiranje transakcije.

Formirajte „krizni fond“

Pandemija nam je pokazala i koliko je važno imati krizni fond, naročito ako smo se zatekli u situaciji da nam je radno mesto ugroženo, a prihodi umanjeni ili neizvesni. U idealnom slučaju, krizni fond bi već trebalo da imate, ali nije kasno da i sada jedan deo novca izdvojite za tu svrhu, ako ste u prilici. Utvrdite sa koliko novca raspolažete i razmislite koju svotu biste mogli da odvojite. Preporuka stručnjaka je da, ukoliko je to moguće, krizni fond pokriva vaše troškove života za najmanje tri do šest meseci, ali bilo koja suma izdvojena „za crne dane“ je dobrodošla.

Već dve godine saveti o tome kako upravljati novcem, donositi bolje finansijske odluke i uštedeti dostupni su na besplatnoj platformi za finansijsku edukaciju ErsteZnali.rs. Platforma koju je pokrenula Erste Banka donosi brojne edukativne module i teme, kao i mogućnost testiranja znanja u ovim oblastima.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem