Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Očekuje se porast ekonomske aktivnosti u 2021. godini

Ekonomska prognoza
Srpska ekonomija

Pandemija virusa korona prouzrokovala je ulazak ekonomija CIE u recesiju 2020. godine, iako se ispostavilo da je taj pad ekonomske aktivnosti bio manje ozbiljan nego što se prvobitno pretpostavljalo. Uticaj na Srbiju je bio relativno blag, sa padom BDP-a od -1,1% u 2020. godini, dok je hrvatska ekonomija zabeležila pad od -8,5% u poređenju sa 2019. godinom. U Austriji je pad BDP-a u prethodnoj godini bio takođe relativno visok i iznosio -7,2%. Prema preliminarnim podacima, pad BDP-a u 2020. godini iznosio je -5,6% u Češkoj Republici, -5,2% u Slovačkoj, -5,1% u Mađarskoj i -3,9% u Rumuniji.

Erste Grupa, čije su akcije listirane na berzi, je optimistična kad je reč o tekućoj finansijskoj godini. Ovaj optimizam je zasnovan na očekivanom rastu ekonomske aktivnosti između +3% i +6% u ekonomijama Centralne i Istočne Evrope (CIE). Uprkos zaostalom efektu iz prethodnih godina na stečajeve u Austriji i regionu CIE, banka očekuje da će tokom tekuće godine njeni troškovi rizika opasti, a dobit ponovo porasti.

„Očekujem poboljšanje situacije u 2021. godini. Trebalo bi da ove godine dođe do vidnog porasta ekonomske aktivnosti u zemljama u našem regionu - a sa njim i promene predznaka, iz minusa u plus,“ kaže generalni direktor Erste Grupe Bernd Špalt. Ovaj optimizam u pogledu privrednog rasta zasniva se, pored ostalog, na činjenici da umereno ali sigurno raste obuhvat građana vakcinacijom.

EKSPANZIJA NAKON RECESIJE

Erste Grupa očekuje preokret u 2021. godini, sa najbržim rastom BDP-a u Mađarskoj (+5,5%) i Srbiji (+ 5,0%). Ekonomije Hrvatske, Rumunije i Slovačke takođe bi trebalo za zabeleže rast od više od 4%, a odmah za njima Češka Republika sa 3,9%. Dinamika BDP-a u nekim od zemalja CIE u poslednjem kvartalu 2020. godine daje razlog za optimizam: ekonomije Mađarske, Slovačke i Rumunije neočekivano su zabeležile rast u četvrtom kvartalu 2020. godine u poređenju sa prethodnim kvartalom - uprkos nepovoljnom efektu mera izolacije u tim zemljama.

S obzirom na ove ekonomske prognoze, Erste Grupa očekuje bolji finansijski rezultat u 2021. godini. „Videćemo i jasnu promenu u dinamici kretanja naše dobiti“, kaže generalni direktor Erste Grupe Bernd Špalt. Neto rezultat bankarske grupe opao je za 46,7% na 783 miliona evra u 2020. godini zbog formiranja visokih rezervisanja za rizik, ali se očekuje da će ponovo porasti u 2021. godini.

SAMO „ZAOSTALI EFEKAT IZ PRETHODNIH GODINA“ U POGLEDU STEČAJEVA

Generalni direktor Erste Grupe ne očekuje da će često pominjani „talas stečajeva“ zapljusnuti ekonomije u regionu: „Signali koje sada uočavamo, kako se programi moratorijuma privode kraju, uglavnom su pozitivni. Završetak programa državne pomoći će, naravno, dovesti do povećanja broja stečajeva, ali samo kao zaostali efekat iz prethodnih godina.“

Na osnovu internih projekcija, Erste Grupa očekuje rast u tekućoj godini kako obima kreditne aktivnosti, tako i neto prihoda od provizija koji ostvaruje po osnovu upravljanja fondovima, hartija od vrednosti i posredovanja u osiguranju. Banka stoga može očekivati - uprkos negativnim kamatnim stopama u evrozoni - da će zabeležiti porast operativnog rezultata. Pored toga, očekuje da će troškovi rizika opasti u 2021. godini. Opšte uzev, Erste Grupa ima za cilj poboljšanje svog neto rezultata u tekućoj godini.

„Ekonomski uspon pružiće nam priliku da postignemo značajno unapređenje u pogledu zaštite životne sredine, kao i veliki napredak u digitalizaciji“, siguran je Špalt. EU će uložiti veliki deo svog fonda za oporavak od više od 700 milijardi evra u klimatski prihvatljive i digitalne projekte.

„Kao banka, želimo da podržimo ovu transformaciju. Sebe doživljavamo kao saradnika preduzeća i ekonomija u našem regionu. Zbog toga će se naš rast prvenstveno bazirati na održivosti.“

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ