Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Još jedna potvrda odgovorne ekonomske politike Srbije na međunarodnom tržištu

Beograd
Foto: NBS
Srpska ekonomija

Republika Srbija je 24. februara na međunarodnom finansijskom tržištu emitovala dvanaestogodišnju (12G) evroobveznicu u evrima u iznosu od 1,0 mlrd. evra, po kuponskoj stopi od 1,65% i stopi prinosa od 1,920%. Ovo je obveznica najduže ročnosti koju je naša zemlja do sada emitovala na međunarodnom tržištu, a izuzetno interesovanje međunarodnih investitora predstavlja još jednu potvrdu njihovog poverenja u dugoročnu održivost dobrih ekonomskih performansi i očuvanje makroekonomske stabilnosti Republike Srbije. Tražnja investitora je tokom današnje aukcije bila 3,5 puta veća u odnosu na realizaciju (tokom aukcije je prelazila 3,5 mlrd. evra), saopšteno je iz Kabineta guvernera.

„Snažno interesovanje međunarodnih investitora za ulaganje u hartije Republike Srbije na rok od 12 godina potvrđuje činjenicu da je Srbija i u veoma turbulentnom kriznom periodu pokazala umeće i znanje da očuva stabilnost i uravnoteženo investiciono okruženje. Uspešno izgrađena i očuvana makroekonomska stabilnost u prethodnim godinama, rezultirala je poverenjem investitora u kontinuitet dobrih ekonomskih politika, čak i u periodu velikih izazova za globalnu ekonomiju“, ističe guverner Jorgovanka Tabaković.

Delegacije Narodne banke Srbije i Ministarstva finansija su tokom dana obavile niz uspešnih razgovora sa međunarodnim investitorima i finansijskim institucijama, zahvaljujući čemu je na današnjoj aukciji interesovanje za srpskim evroobveznicama pokazalo gotovo 200 eminentnih investitora iz celog sveta, čime je postignuta značajna diversifikacija investitorske baze. Deo prikupljenih sredstava biće iskorišćen za otplatu postojećih dugova, dok bi drugi deo služio za obezbeđenje nastavka rasta naše ekonomije, pri čemu ni u jednom trenutku neće biti dovedena u pitanje održivost javnog duga.

Visoko interesovanje investitora zabeleženo je uprkos povećanoj neizvesnosti na međunarodnim finansijskim tržištima u prethodnih nekoliko nedelja, koja je u najvećoj meri uzrokovana povećanjem globalnih inflacionih očekivanja – prinosi na reperne američke i evropske obveznice dužih ročnosti su od početka godine zabeležili značajno povećanje, dostižući najviše nivoe još od pretkriznog perioda. Ipak, značajna tražnja investitora za srpskim evroobveznicama omogućila je da se delegacija Srbije tokom aukcije značajno smanji troškove finansiranja (za čak 35 baznih poena, odnosno 0,35 p.p.).

„Srbija je danas na međunarodnom tržištu ostvarila stopu prinosa koja se može meriti sa pojedinim zemljama čiji je kreditni rejting investicionog ranga. To pokazuje da tržišni učesnici čvrsto veruju da i Srbija pripada ovoj kredibilnoj grupi zemalja. Današnja kuponska stopa od 1,65% na obveznicu ročnosti od 12 godina predstavlja još veći uspeh nego kuponska stopa od 1,50% koju smo 2019. ostvarili na obveznicu ročnosti od 10 godina, a nesrazmerno bolja od dolarskog duga koji je nasleđen i čija je kuponska stopa bila enormno visokih 7,25%“, naglasila je guverner.

Danas postignuta stopa finansiranja u skladu je sa prosečnim prinosima po kojima se trguje evroobveznicama Rumunije uporedive preostale ročnosti (zemlja investicionog rejtinga i članica EU).

"Uspešna emisija evroobveznice, uprkos ambijentu povećanih neizvesnosti na globalnim tržištima, predstavlja rezultat godinama prisutne monetarne, fiskalne i finansijske stabilnosti, koja je našu zemlju učinila otpornom na izazove koji dolaze iz eksternog okruženja. Krizni ambijent, uzrokovan globalnom pandemijom virusa korona, koji je posebno pogodio globalnu ekonomiju u 2020. godini, predstavljao je važan test odgovornosti za kreatore ekonomskih politika, koji su Narodna banka Srbije i Vlada Republike Srbije uspešno položili, zbog čega sam sigurna da ćemo iz aktuelne globalne krize izaći sa dodatno osnaženim kredibilitetom i ugledom među međunarodnim ekonomskim akterima“, zaključila je guverner Jorgovanka Tabaković.

 

 

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ